Europska središnja banka (ECB) na današnjoj je sjednici zadržala kamatne stope na postojećim, rekordno visokim razinama, ali je poslala jasan signal da je spremna za snižavanje cijene novca. Kako su priopćili iz središnje banke eurozone, Upravno vijeće odlučilo je da će tri ključne kamatne stope ostati nepromijenjene.
Tako kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja i dalje iznosi 4,50 posto, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana 4,75 posto, a kamatna stopa na novčani depozit četiri posto.
U ECB-u tvrde da se inflacija nastavila smanjivati, u prvom redu zbog niže inflacije cijena hrane i dobara.
- Smanjuje se većina mjera temeljne inflacije, postupno se smanjuje rast plaća, a dobit poduzeća djelomično apsorbira porast troškova rada. Uvjeti financiranja i dalje su restriktivni, a prošla povećanja kamatnih stopa još nepovoljno utječu na potražnju, što pridonosi smanjenju inflacije. No inflacija cijena usluga i dalje je visoka zbog snažnih domaćih cjenovnih pritisaka - naglašavaju iz ECB-a.
Primjereno ublažavanje
Uz podsjetnik da je srednjoročni cilj stopa inflacije od dva posto, ECB i smatra da su ključne kamatne stope na razinama na kojima znatno pridonose dezinflaciji koja je u tijeku.
- Upravno vijeće budućim će odlukama određivati ključne kamatne stopa koje će biti dovoljno restriktivne onoliko dugo koliko to bude potrebno. Kada bi Upravno vijeće na temelju nove procjene inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike bilo još uvjerenije da se inflacija postojano približava ciljnoj razini, bilo bi primjereno ublažiti restriktivnost monetarne politike - ističe se u priopćenju.
Iz toga se iščitava da bi ECB već na idućoj sjednici u lipnju mogao sniziti kamatne stope. Međutim, analitičari upozoravaju kako bi taj scenarij mogao biti ugrožen zbog situacije s druge strane Atlantika. Naime, prema ovotjednim statističkim podacima, inflacija u SAD-u ne popušta te najvjerojatnije neće biti ništa od smanjenja kamata od strane Federalnih rezervi (Fed).
ECB je spomenuo i da se portfelj programa kupnje vrijednosnih papira (engl. asset purchase programme, APP) smanjuje umjerenom i predvidljivom dinamikom jer Eurosustav više ne reinvestira glavnice dospjelih vrijednosnih papira. U prvoj polovici 2024. središnja banka namjerava i dalje u cijelosti reinvestirati glavnice dospjelih vrijednosnih papira kupljenih u sklopu hitnog programa kupnje zbog pandemije (engl. pandemic emergency purchase programme, PEPP). U drugoj polovici godine namjerava mjesečno smanjivati portfelj PEPP‑a za prosječno 7,5 milijardi eura. Reinvestiranje u sklopu PEPP‑a obustavit će se na kraju ove godine.