Francuska tone u dug, investitori rasprodaju njezine obveznice

Francuska polako, ali sigurno preuzima od Grčke status najgoreg europskog dužnika. Prinosi na francuske 10-godišnje državne obveznice prošlog su tjedna dosegnuli najvišu razinu od 2008. godine, iznad 4,13 posto, te su se u petak zadržali blizu 4,1 posto. Prinosi i cijene obveznica kreću se u suprotnim smjerovima. Troškovi zaduživanja blizu najviših razina viđenih još samo tijekom razdoblja financijske krize rezultat su pogoršanja stanja javnih financija i političke pat-pozicije koja izaziva sve veću zabrinutost među investitorima u obveznice.

Kako navodi CNBC, drugo po veličini gospodarstvo Europske unije proteklih je godina pogođeno opetovanom političkom nestabilnošću i rastućim fiskalnim pritiskom. Francuska je više puta prekršila pravila Europske komisije o proračunskom deficitu i granicama duga, a nekoliko dosadašnjih premijera imalo je 'rok trajanja' kraći od godine dana nakon neuspjelih pokušaja reformi, smanjenja potrošnje i povećanja poreza radi stavljanja situacije pod kontrolu.

Politički zastoj

Francuska je u postupku prekomjernog deficita (EDP) Europske unije, pri čemu je Europsk vijeće preporučilo uklanjanje prekomjernog deficita do 2029. godine. Podsjetimo, mastriški kriteriji koje mora slijediti svaka država koja koristi euro traže da proračunski deficit ne prijeđe tri posto BDP-a, a javni dug mora biti niži od 60 posto vrijednosti gospodarstva.

Prošle je godine deficit Francuske dosegnuo 5,1 posto BDP-a, dok je omjer duga i BDP-a premašio 115 posto. Međunarodni monetarni fond (MMF) u srpnju je projicirao da će bruto javni dug Francuske dosegnuti oko 118,5 posto BDP-a u 2026. godini te premašiti 120 posto u 2027., ostajući iznad te razine sve do 2030. godine. Istodobno se gospodarstvo bori s rastom - u prva tri mjeseca ove godine zabilježilo je pad od 0,2 posto na tromjesečnoj razini, dok je u drugom tromjesečju stagniralo.

Ova previranja izazvala su snažan stres na domaćem tržištu obveznica, pri čemu su prinosi na francuske državne obveznice dramatično porasli tijekom protekle godine. To je dodatno pogoršano utjecajem američko-iranskog rata na globalne troškove zaduživanja, svrstavajući Francusku među članice G7 s najvišim troškovima zaduživanja.

Francuski parlament, Nacionalna skupština, ideološki je rascjepkana, što dovodi do čestog glasanja o nepovjerenju vladi i zastoja oko donošenja državnog proračuna. Očekuje se da će vlada podnijeti parlamentu prijedlog proračuna za 2027. do početka listopada. Prošlogodišnji je proračun doveo do blokade u kojoj je premijer Sebastien Lecornu, nakon višemjesečnih odgoda, progurao zakon kroz parlament bez glasanja.

Kada je imenovan prošle godine, Lecornu je postao peta osoba na dužnosti premijera u samo dvije godine. Podnio je ostavku nakon samo 27 dana mandata, poručivši da je politički razdor onemogućio izradu provedivog vladinog programa, no ponovno je imenovan nekoliko dana nakon ostavke. Dodatan izvor neizvjesnosti koji pritišće francuske obveznice jesu predsjednički izbori iduće godine, na kojima je kandidatkinja krajnje desnice Marine Le Pen trenutno favorit za nasljednicu Emmanuela Macrona.

Ogledni primjer dužničkih problema

John Stopford, voditelj obvezničkog odjela u fondu Ninety One, izjavio je za CNBC da su rastući deficiti i usporavanje rasta postali globalni problem nakon pandemije koronavirusa, ratova i uzastopnih energetskih kriza, no Francuska 'odskače'. - To nije samo francuski problem, no može se tvrditi da je Francuska u mnogočemu jedan od glavnih oglednih primjera - rekao je tijekom telefonskog razgovora.

- Dakle, ne smatram da je to jedinstveno za Francusku, ali javne financije Francuske kreću se u pogrešnom smjeru - dodao je Stopford. Pred razvijenim je gospodarstvima širi izazov, rekao je, da pronađu način za uravnoteženje proračuna i vraćanje duga na održiviju putanju. Neuspjeh na tom planu vjerojatno će u nekom trenutku dovesti do 'pobune na tržištu obveznica'. Velika neizvjesnost koja opterećuje tržište francuskih državnih obveznica jesu predsjednički izbori iduće godine, istaknuo je Stopford.

Tijekom debate kandidata u četvrtak, Le Pen je izjavila da vlada 'mora drastično smanjiti rashode', dodajući kako je 'iznimno zabrinuta' zbog putanje kojom se kreće razina francuskog duga. No Stopford je za CNBC rekao da je tržište skeptično oko toga ima li Le Pen stvarne volje postaviti javne financije na održivije temelje. - Jasno je da bismo nakon svibnja iduće godine mogli imati promjenu vlasti ili političkih prioriteta, no sumnja se u postojanje stvarnog apetita za značajnijom fiskalnom konsolidacijom -, rekao je. - Stoga da, mislim da se krećemo prema krizi. Samo nisam siguran da će se ona dogoditi već danas - kaže taj analitičar.

Malo naznaka poboljšanja

Théophile Legrand, strateg za kamatne stope u Natixis CIB-u, izjavio je za CNBC da njegov tim francuske obveznice već smatra 'ranjivima na stres'. - Ono što bi moglo odgoditi oporavak nije samo domaća politika, već i šire makroekonomsko okruženje. Tržište ne očekuje da će se Francuska vratiti na deficit od tri posto već 2027., ali traži naznake da je proračun za 2027. usklađen s vjerodostojnom srednjoročnom putanjom stabilizacije javnog duga. Tu je putanju sve teže ostvariti. Okruženje povezano s ratom na Bliskom istoku i više dugoročne kamatne stope već kompliciraju fiskalnu računicu, dok ovogodišnji ljetni toplinski valovi i šumski požari dodaju još jednu razinu neizvjesnosti - smatra Legrand.

Posljednji mjeseci ove godine i prvo tromjesečje 2027. najvjerojatniji će donijeti novi val volatilnosti francuskih državnih obveznica, dodao je Legrand, kako se proračunska rasprava i predsjednička dinamika budu sve više preplitale. - Ipak, ne očekujemo ponavljanje šokantnog obrasca iz razdoblja 2024./2025. Vrednovanja OAT-a već izgledaju znatno podcijenjeno: naš model fer vrijednosti sugerira da su OAT obveznice podcijenjene za oko 15 baznih bodova čak i prije uračunavanja političke premije rizika. Naša prognoza za kraj godine iznosi oko 75 baznih bodova za raspon prinosa (spread) između 10-godišnjeg OAT-a i njemačkog Bunda ako proračun bude usvojen, u odnosu na oko 80 baznih bodova ako ne bude usvojen te Francuska prijeđe na privremeni proračunski zakon - rekao je.

April LaRusse, analitičarka u Insight Investmentu, rekla je da unatoč sve mračnijim medijskim naslovima o francuskom gospodarstvu, postoji 'iznenađujuće malo naznaka da se Francuska priprema za vrstu fiskalne prilagodbe koju bi njezina dinamika duga nalagala'. - Očekivanja gospodarskog rasta revidiraju se naniže, dug će nastaviti rasti, a prinosi na obveznice sada su na razinama neviđenim od financijske krize. Ipak, značajno ograničenje potrošnje i dalje je politički teško izvedivo. Budući da je mirovinska reforma praktički na čekanju do završetka izbora 2027., a parlament duboko fragmentiran, vlada se čini usredotočenom na održavanje političke stabilnosti umjesto na rješavanje temeljnog fiskalnog problema - kaže La Russe.

Pitanje za ulagače sada je, navodi, mogu li francuski političari prikupiti političku volju da javne financije usmjere na održiviji put prije nego što se pritisci tržišta intenziviraju. - Francuskim državnim obveznicama već se trguje uz niže cijene (više prinose) u odnosu na njihove talijanske ekvivalente, što bi ne tako davno bilo nezamislivo. No u negativnom scenariju mogle bi postati još jeftinije -, zaključila je LaRusse.