Hrvatska među zemljama s najvećim rastom povjerenja u banke

Gotovo dva desetljeća nakon globalne financijske krize 2008. godine, povjerenje u banke u potpunosti se oporavilo, a Hrvatska je među zemljama koje su zabilježile najveći rast, pokazuju to rezultati velikog Gallupova istraživanja provedenog u 2025. godini u oko 140 zemalja svijeta.

Hrvatska se našla u skupini od svega osam zemalja, zajedno uz Češku, Japan, Ujedinjene Arapske Emirate, Argentinu, Njemačku, Italiju i Meksiko, koje su u 2025. godini zabilježile više razine povjerenja u banke nego na vrhuncu prije krize 2006. ili 2007. godine. Točnije, riječ je o rastu od najmanje pet postotnih bodova u odnosu na razine prije krize.

Rekordno povjerenje

U 25 zemalja koje su bile najteže pogođene krizom, 63 posto ispitanika izrazilo je povjerenje u financijske institucije i banke, što je novi rekord. Prije krize povjerenje je bilo na 57 posto, a banke su bile među institucijama koje su uživale najveće povjerenje javnosti, odmah nakon vojske.

Nakon kolapsa financijskih institucija 2009. povjerenje u banke palo je na 40 posto, uz bok nacionalnim vladama, da bi, pak, dosegnulo rekordno nisku razinu od samo 37 posto 2012. godine, tijekom recesije koja je uslijedila.

Sljedeće desetljeće banke i vlade bile su, gotovo rame uz rame, na dnu ljestvice povjerenja, no do 2025. godine banke su ponovo zauzele svoje mjesto među institucijama koje uživaju veće povjerenje građana.

Spor oporavak

Posebno se ističe primjer Irske, koja je doživjela najveći jednogodišnji pad povjerenja u banke ikad zabilježen na globalnoj razini – čak 43 postotna boda između 2008. i 2009. godine. U 2011. godini povjerenje u irske banke dosegnulo je globalni minimum od samo 13 posto. No, od tada je uslijedio oporavak, pa je 2025. godine povjerenje naraslo na 64 posto.

Značajan je to preokret za zemlju čiji je bankarski sektor izgubio gotovo 75 posto vrijednosti na burzi, a čije se gospodarstvo smanjilo za devet posto nakon krize, navodi se u Gallupovom izvještaju.

Oporavak, međutim, nije bio ravnomjeran. Od 25 analiziranih zemalja, devet ih još uvijek bilježi razine povjerenja koje su za najmanje pet postotnih bodova niže nego prije krize.

Među njima se posebno ističu Belgija, Španjolska, Grčka i Sjedinjene Američke Države, čiji su rezultati u 2025. još uvijek za najmanje 14 bodova niži od predkriznih vrhunaca. U SAD-u je, primjerice, samo oko 62 posto ispitanika izrazilo povjerenje u banke, što je značajan pad u usporedbi sa 76 posto koliko ih je vjerovalo bankama neposredno prije recesije.

S druge strane, još sedam zemalja, uključujući Irsku, Austriju, Mađarsku i Sloveniju koje su bile značajno pogođene krizom, približilo se svojim predkriznim razinama, što upućuje na to da se povjerenje u banke u tim zemljama gotovo oporavilo.

Povjerenje kao temelj financijskog sustava

Nakon krize brojne su zemlje uvele strožu regulaciju financijskih sustava, a među zemljama koje su najteže stradale, poput Irske, Grčke i Portugala, te su reforme došle istovremeno s uvjetima i zahtjevima Europske unije. No, kako navodi Gallup, oporavak povjerenja ne mora nužno biti samo rezultat regulatornih reformi.

Povjerenje u banke paralelno je raslo s rastom ekonomskog optimizma, odnosno osjećaja financijske sigurnosti i stabilnosti što građanima ulijeva hrabrost za dugoročna ulaganja i potrošnju. Gallup također naglašava da je povjerenje javnosti u financijske institucije pozitivno povezano s rastom BDP-a, osobito u zemljama s niskim i nižim srednjim dohotkom.

Povjerenje je, naime, temelj financijskog sustava, jer bez njega povlačenje depozita može izazvati širu financijsku nestabilnost.  Međutim, ostaje za vidjeti hoće li banke uspjeti zadržati ove razine povjerenja kada globalni financijski sustav bude suočen sa sljedećom većom krizom.