Lucić: Građani i tvrtke u Hrvatskoj uživaju najniže kamate u EU

Građani i gospodarstvo u Hrvatskoj uživaju najniže kamatne stope u EU pa tvrtke koje dugoročno razmišljaju trebaju vidjeti da je možda upravo sada vrijeme za krenuti u projekte i osigurati financiranje jer bi u budućnosti razina kamatnih stopa mogla biti nepovoljnija. Rekao je to predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić na Liderovu Financijskom forumu.

– Nitko ne može predvidjeti i ne znamo hoće li biti negativnih scenarija, ali prema svemu što smo vidjeli očekujemo solidnu godinu i za gospodarstvo pa samim time i za banke. Kamatne stope tvrtkama kreću se ispod prosjeka eurozone – rekao je Lucić.

Dodao je da se od 2019. do danas dosta toga promijenilo uključujući i kreditne politike pa se danas u procjeni plasmana investicija najviše gleda budućnost, odnosno otpornost poslovnog modela na buduće šokove.

– Postoji inicijalni kreditni rejting koji se dodjeljuje na temelju dosadašnjeg statusa klijenta, ali važna je i analiza i otpornost poslovnog modela za budućnost – istaknuo je Lucić.

Dalibor Ćubela, Dinko Lucić, Liana Keserić, Christoph Schoefboeck, Gordana Gelenčer

Lucić je sudjelovao na panel raspravi koja je okupila čelnike najvećih domaćih banaka pa je tako na panelu sudjelovao i predsjednik Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela, predsjednica Uprave RBA Liana Keserić te predsjednik Uprave Erste banke Christoph Schoefboeck.

Na niske se kamate osvrnuo i Schoefboeck rekavši da su kamatni okviri u Hrvatskoj već niži nego na razini EU i to je, naravno, dobro za klijente. Dodao je da imamo veći rast i niže kamatne stope i to pokazuje visoku konkurentnost.

- Prošle godine smo imali zdravi rast, a za ovu godinu trebamo vidjeti kakva će biti situacija, no naš osnovni scenarij je da ćemo i dalje rasti – rekao je Schoefboeck.

Christoph Schoefboeck

Zaba nije pretjerano mijenjala svoje kreditne politike. I njima je vrlo važna otpornost, diverzifikacija poslovanja, poslovni modeli, ali i doprinos vlastitog kapitala.

- Teško je predvidjeti budućnost, a ja sam više za razgovor s ključnim dionicima u trenutku kada se nešto događa te brza reakcija na ono kratkoročno što možemo predvidjeti – rekao je Ćubela dodajući da zadatak bankara nije da podlegnu entuzijazmu investitora tako da svi projekti koji dolaze u Zabu imaju određenu vrstu 'stres scenarija' te otpornosti na šokove.

Keserić se osvrnula na fleksibilnost banaka navodeći da je će RBA agilno planove prilagođavati prognozama, ali da projiciraju pozitivne rezultate za ovu godinu. Gledajući unazad rekla je da se ključne promjene vide u pristupu bankarstvu, ali i načinu na koji se upravlja rizicima.

- Geopolitičke nestabilnosti postavljaju negativan rizik, ali u takvim okolnostima raste potražnja za kratkoročnim financiranjem koje pomaže u šokovima dok neka dinamika dugoročnih kredita ostaje srednjoročno suzdržana – izjavila je Keserić te napomenula da klijenti postaju dosta zreliji u jasnoći njihovog poslovnog modela pa kada shvate da im je potreban kredit postotak odbijanja je poprilično mali.

Liana Keserić

No banke osim kredita za tvrtke, pogotovo u SME segmentu, nude brojne financijske instrumente. Jedan od tih instrumenata su i miniobveznice koje su se proteklih godina popularizirale na tržištu. Prva je s njima krenula PBZ.

- Miniobveznice su vrlo uspješan model. Krenuli smo s tim prije dvije godine i do danas smo izdali 15 miniobveznica s portfeljem nešto većim od 80 milijuna eura, a potpisali smo i suradnju s EIF-om da on nudi određene garancije u tom portfelju. Cilj je bio donijeti novi instrument za klijente, ali i doprinijeti tržištu kapitala. Tvrtka nakon te miniobveznice može razmišljati i o većim obveznicama kao što su euroobveznice ili ESG obveznice, ali se i pripremiti za IPO. Namjena je omogućiti tvrtkama brži proces u dijelu rasta ili anorganski preuzimanjem drugih poduzeća ili da se radi o organskom rastu gdje tvrtke ulažu u svoju dugotrajnu imovinu. Drago nam je da su i druge banke krenule s tim instrumentom to će biti na dobrobit cijelog tržišta kapitala u Hrvatskoj – rekao je Lucić.

S miniobveznicama na tržište je izašla i Zaba, no Ćubela napominje da je za snažnu transformaciju gospodarstva, osim dobrih instrumenata i razvoja tržišta kapitala, potrebna suradnja velikih banaka.

- Naše stope rasta su dvoznamenkaste, no Hrvatska je malo tržište, a na europskoj razini postoji potreba za velikim igračima kako bi EU konkurirala SAD-u i Kini. Zato je potrebna suradnja – rekao je Ćubela.

Dalibor Ćubela

Iako su banke visoko reguliran sektor čelnici najvećih domaćih banaka napominju da bez obzira na to mogu konkurirati novim igračima na tržištu, prvenstveno neo bankama. Kako je rekla Keserić, digitalizacija više nije tema već preduvjet da uopće možete sjesti za pregovarački stol.

- Moramo upravljati s onim na što možemo utjecati i tu ćemo mi kao RBA još žešće raditi na efikasnosti procesa – napomenula je Keserić.

U Zabi su svjesni konkurencije i tradicionalnih i neo banaka te su svjesni da su transformacija i korisničko iskustvo vrlo važni. Zato je Ćubela naglasio da je brzina transformacije bez obzira na veličinu banke obavezna ako želite opstati na tržištu.

Važnost novih tehnologija i fintecha već je davno prepoznala Erste banka koja je odlučila njegovati poduzetnički duh pa je još 2018. predstavila Keks Pay kojeg su prošle godine izdvojili u samostalan fintech.

- Nama neo banke i neo brokeri jesu konkurenti pa su i velike banke postale fintechi sami za sebe – rekao je Schoefboeck.

Da velike banke ne bi opstale da nisu fleksibilne smatra i Lucić čija je matična kompanija, Intesa Sanpaolo lansirala vlastitu neo banku Isybank čiji je rast u Italiji veći nego rast Revoluta po akviziciji novih klijenata.

- Banke traže načine kako konkurirati nebankarskim financijskim institucijama i svima onima koji ne podliježu vrlo strogim regulacijama tako da postoje razni modeli kako se i mi natječemo na tom tržištu – zaključio je Lucić.