Međunarodni Erasmus+ studenti donose milijune eura gospodarstvu RH

Visoko obrazovanje donosi brojne koristi: potiče osobni i profesionalni razvoj, razvija znanje i vještine, jača samopouzdanje te povećava mogućnosti zapošljavanja i inovacija. Sve više mladih odlučuje studirati ili usavršavati se u inozemstvu kako bi proširili svoja znanja, upoznali nove ljude i kulture te stekli međunarodno iskustvo. Takva mobilnost studentima otvara nove prilike, a sveučilištima donosi veći međunarodni ugled i dodatne mogućnosti suradnje. Istodobno, nova međunarodna studija pokazuje da dolazak međunarodnih studenata potiče potrošnju, zapošljavanje i fiskalne prihode u zemljama domaćinima.

Erasmus+ i gospodarska vrijednost mobilnosti

Kako bi se dodatno ojačalo europsko obrazovanje kroz mobilnost i suradnju, u aktualnom programskom razdoblju 2021.–2027. Erasmus+ raspolaže proračunom većim od 26 milijardi eura, što je gotovo dvostruko više nego u prethodnom razdoblju. Time se dodatno potiče međunarodna mobilnost u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta. Program svake godine omogućuje mobilnost i suradnju za više od 1,2 milijuna sudionika, među kojima su studenti, učenici, profesori i drugi odgojno-obrazovni djelatnici, a do 2027. kroz Erasmus+ mobilnosti svoje vještine usavršit će oko deset milijuna ljudi. Osim obrazovnih koristi, program ima i značajan gospodarski učinak. To pokazuje međunarodna studija 'Economic Impact of Erasmus+ Student Mobility: Insights from Croatia, Germany, Hungary, Portugal and Serbia', koju su proveli međunarodna udruga Academic Cooperation Association (ACA) i nacionalne Erasmus+ agencije, uključujući hrvatsku Agenciju za mobilnost i programe Europske unije kao koordinatoricu istraživanja.

Studija analizira studentsku mobilnost financiranu u sklopu Erasmus+ natječaja iz 2022., uključujući studijske boravke i stručnu praksu u trajanju od pet do 360 dana tijekom akademskih godina od 2021./2022. do 2023./2024.

Kako mobilnost utječe na gospodarstvo

U svih pet analiziranih zemalja mobilnost studenata pokazala je pozitivan učinak na nacionalna gospodarstva. Analiza obuhvaća osobnu potrošnju studenata, troškove preseljenja i putovanja, potrošnju njihovih posjetitelja te sredstva koja se isplaćuju visokim učilištima i organizacijama uključenima u program.

U ekonomski učinak uračunat je samo onaj dio aktivnosti koji ne bi postojao bez studentske mobilnosti. Istraživanje pokazuje da su troškovi mobilnosti u svim zemljama bili manji od ukupnih gospodarskih koristi koje ona generira.

Potrošnja studenata zatim se prelijeva u šire gospodarstvo kroz dobavljačke lance i dohotke kućanstava, čime doprinosi rastu bruto dodane vrijednosti, zaposlenosti i javnih prihoda.

Najveće apsolutne gospodarske učinke ostvaruju Njemačka i Portugal zbog većeg opsega mobilnosti, dok manja gospodarstva poput hrvatskoga bilježe razmjerno snažne učinke, osobito u uslužnim djelatnostima.

Koliko Erasmus+ studenti troše u Hrvatskoj

Najviše Erasmus+ studenata u Hrvatsku dolazi iz Francuske, Španjolske i Njemačke, a oko 60 posto njih su studentice. Procjenjuje se da njihova osobna potrošnja u Hrvatskoj doseže 7,02 milijuna eura, pri čemu se 6,67 milijuna eura odnosi na dugoročnu mobilnost. Studentima u programu isplaćeno je 5,58 milijuna eura nepovratnih sredstava, dok su dodatnih 1,44 milijuna eura, odnosno oko 21 posto ukupne potrošnje, osigurali iz vlastitih ili obiteljskih izvora. Ukupan gospodarski učinak mobilnosti u Hrvatskoj procjenjuje se na 6,86 milijuna eura bruto dodane vrijednosti, što odgovara učinku gotovo 200 radnih mjesta, uz 3,08 milijuna eura proračunskih prihoda.

U sklopu Erasmus+ natječaja iz 2022. u Hrvatsku je stiglo 3187 studenata iz 31 zemlje. Od toga je 528 studenata ostvarilo kratkoročnu mobilnost do 30 dana, dok je 2659 studenata boravilo dulje od 60 dana, što čini 83 posto svih dolazaka.

Kamo odlaze hrvatski studenti

Gotovo polovica studentske mobilnosti u Hrvatskoj ostvaruje se u središnjoj Hrvatskoj, ponajprije u Zagrebu, dok su sljedeća najvažnija odredišta Split i Rijeka. Na studijski boravak otpada 79 posto mobilnosti, a 21 posto na stručnu praksu, pri čemu se dvije trećine odnose na prijediplomsku razinu studija.

Istodobno je 2604 hrvatskih studenata otišlo na mobilnost u 31 zemlju. Njih 74 posto odlazi na studij, a 26 posto na stručnu praksu. Najpopularnije destinacije hrvatskih studenata su Španjolska, Portugal, Italija, Njemačka i Slovenija.

Najviše ih studira poslovanje, administraciju i pravo (30 posto), a slijede zdravstvo, tehničke znanosti te informacijsko-komunikacijska tehnologija.

- Istraživanje pokazuje da mobilnost studenata nije samo ulaganje u obrazovanje, nego i stabilan doprinos nacionalnom gospodarstvu. Dolazni studenti stvaraju potražnju, potiču zapošljavanje i stvaraju fiskalne prihode, a dugoročno jačaju konkurentnost razvojem vještina i međunarodne mreže - ocijenila je mr. sc. Antonija Gladović, ravnateljica Agencije za mobilnost i programe Europske unije.