Zašto je wellbeing važniji nego ikad? Konferencija donosi odgovore

U vrijeme sve većeg stresa, ubrzanog načina života i rastućih izazova za mentalno zdravlje, pitanje kako živjeti dobro postaje važnije nego ikad. Sve više istraživanja pokazuje da kvaliteta života, zadovoljstvo i otpornost nisu samo pitanje osobnog osjećaja, nego imaju snažan utjecaj na zdravlje, odnose, radnu učinkovitost i društveni napredak.

Upravo se tim pitanjima bavi pozitivna psihologija – znanstvena disciplina koja istražuje što ljude čini otpornima, koji su ključni faktori kvalitetnog života te kako pojedinci, organizacije i društva mogu poticati dobrobit i prosperitet.

O tim temama govorit će stručnjaci iz psihologije, odgojnih znanosti i poslovnog svijeta na Konferenciji pozitivne psihologije 17. ožujka u Zagrebu, događanju koje okuplja sudionike zainteresirane za znanstvene uvide o wellbeing-u (dobrobiti), psihološkoj otpornosti i osobnom razvoju – u osobnom, poslovnom i društvenom kontekstu.

Pozitivna psihologija posljednjih dvadesetak godina doživljava snažan razvoj u znanstvenim i stručnim krugovima diljem svijeta. Dok se tradicionalna psihologija primarno bavila problemima i poremećajima, ovaj pristup istražuje i razvija ono što ljudima pomaže da žive kvalitetnije – poput optimizma, kvalitetnih odnosa, psihološke otpornosti, osjećaja smisla, angažiranosti i brige o sveukupnoj dobrobiti.

– Wellbeing se ne događa slučajno. Istraživanja nam sve jasnije pokazuju koje navike, načini razmišljanja i odnosi doprinose kvaliteti života, ali i kako ih možemo svjesno razvijati – kao pojedinci, ali i kao organizacije i društvo – ističe organizatorica konferencije Ivana Štulić, magistra primijenjene pozitivne psihologije, edukatorica i konzultantica.

Sudionici konferencije imat će priliku čuti znanstvene uvide i primjere iz prakse koji se bave temama poput:

• dobrobiti zaposlenika i brige o mentalnom zdravlju na radnom mjestu – te zašto se takvo ulaganje dugoročno isplati i organizacijama
• osobne sreće, zadovoljstva i faktora koji povećavaju subjektivni osjećaj dobrobiti
• važnosti altruizma i činjenja dobrih djela za pojedinca i zajednicu
• izazova roditeljstva, odgoja i obrazovanja u digitalnom dobu
• utjecaja osobnog razvoja i psiholoških kompetencija na kvalitetu vodstva u politici i javnim institucijama
• te načina na koje možemo graditi otpornije pojedince, zdravije organizacije i bolje društvo.

Konferencija je namijenjena svima koje zanimaju teme mentalnog zdravlja, osobnog razvoja i kvalitete života - od stručnjaka i edukatora do svih koji žele bolje razumjeti kako znanstveni uvidi mogu pomoći u svakodnevnom životu, radu i odnosima.