Zašto poskupljuju kruh i gorivo? Sve više odlučuju fondovi i algoritmi
cijena hrane
Cijene robe više ne određuju samo žetva i potražnja, nego i financijska tržišta, ratovi i špekulativni kapital
Cijene kruha, ulja, goriva i drugih sirovina danas više ne ovise samo o žetvi, vremenu i drugim prilikama. Na njih utječu i hedge-fondovi, algoritmi na burzama te geopolitičke krize. Dovoljna je jedna suša ili poremećaj u transportu da cijene robe snažno reagiraju. U središtu tog sustava nalaze se commodity-brokeri, ljudi koji povezuju poljoprivredu, industriju i financijska tržišta.
Tržišni analitičar i trader Zdenko Grđan objašnjava da se cijene žitarica i uljarica danas sve manje formiraju isključivo na temelju fizičke ponude i potražnje, a sve više na osnovi očekivanja tržišta i ponašanja financijskoga kapitala. Upravo zato tržište često reagira prije nego što se problemi stvarno pojave na terenu. Brokeri, fondovi i investitori pokušavaju unaprijed procijeniti hoće li doći do manjka robe, problema u logistici ili rasta troškova energije, a velik dio trgovanja danas više i ne obavljaju ljudi nego algoritmi i automatizirani sustavi.
– Hedge-fondovi, CTA algoritmi i robni ETF-ovi danas imaju ogroman utjecaj na kratkoročna kretanja cijena. Ti sudionici često ne analiziraju fizičko tržište pšenice ili kukuruza, oni prate momentum, volatilnost i matematičke signale na grafovima. Kada tržište uđe u uzlazni trend, algoritmi automatski kupuju, što dodatno pojačava rast cijene – rekao je Grđan.
