Smart Cities: Zašto gradovi trebaju imati politiku kibernetičke sigurnosti?

Pametni nadzorni sustavi, sustavi za praćenje kvalitete zraka i vode, optimizirani sustavi grijanja i upravljanja energijom te pametno planiranje prostora kako bi se smanjila buka i zagađenje neizostavan su dio svakog pametnog grada koji doprinose poboljšanju kvalitete života svih stanovnika.

No upravo zbog navedenih povezanih uređaja i sustava, gradovi se suočavaju s dodatnim izazovom – kako osigurati zaštitu svih uređaja i pratećih sustava od kibernetičkih napada?

Rješenja pametnih gradova su, naime, integracija informacijskih i komunikacijskih tehnologija s raznim fizičkim uređajima, a sve ih spaja tzv. Internet of Things mreža. Uzimajući to u obzir, sigurnost bi trebala biti na najvišem mjestu prioriteta. A da bi taj cilj postigli, pametni gradovi moraju usvojiti rigorozne sigurnosne protokole i prakse, poput onih predloženih u NIS2 direktivi Europske unije, ističe Marko Gulan, konzultant za kibernetičku sigurnost u Schneider Electricu za jugoistočnu Europu.

– Ove mjere će biti ključne za zaštitu osobnih podataka građana, kao i infrastrukture ključne za rad gradova – naglašava Gulan.

Sigurnost uz bok pameti

NIS2 direktiva i novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti koji je nedavno stupio na snagu predstavljaju važan korak u osiguravanju kibernetičke sigurnosti pojedinaca, tvrtki, ali i pametnih gradova.

– Ova direktiva i zakon zahtijevaju usvajanje nacionalnih strategija kibernetičke sigurnosti i uspostavu timova za odgovor na računalne sigurnosne incidente (CSIRT) što posebno utječe na sektore poput energetike, sustava upravljanja pitkom vodom i otpadnih voda, prometa, bankarstva, zdravstva, digitalne infrastrukture i javne uprave. Kako se ova obveza primjenjuje na subjekte u širokom spektru sektora, uključujući i pametne gradove, važno je istaknuti potrebu za usklađenošću s navedenim zahtjevima. Važno je istaknuti da i CER Direktiva, koja bi trebala stupiti na snagu tokom 2024. godine a odnosi se na fizičku zaštitu objekata kritične infrastrukture, ima implikacije za pametne gradove, osobito s obzirom na konvergenciju kibernetičkog i fizičkog svijeta. Dok se ove direktive ne primjenjuju na sve subjekte unutar pametnih gradova, važno je razviti gradsku politiku kibernetičke sigurnosti kako bi se osigurala usklađenost među svim dionicima – objašnjava Gulan.

Na temu kibernetičke sigurnosti pametnih gradova i o tome što sve NIS2 direktiva donosi gradovima Marko Gulan će u sklopu Liderove konferencije Smart Cities održati online radionicu, koja će se održati 21. ožujka 2024. od 13 do 15 sati. Sama konferencija Smart Cities ove se godine održava 20. ožujka, i to na novoj lokaciji – u zagrebačkom hotelu Westin – gdje će među mnogobrojnim sudionicima gostovati čelnici hrvatskih gradova.

– Ako se pametni gradovi budu oslanjali samo na implementaciju tehnologije, a sigurnost ostave kao naknadnu misao, postat će samo tehnološki gradovi, jer pametno i sigurno danas moraju biti jedno drugome bok uz bok – zaključuje Gulan.