Hrvatski paradoks: Ekonomija će nam rasti, a i padati dok drugi rastu

Vjerojatno vam već na uši idu fraze o 'Hrvatskoj kao jednom od najbrže rastućih gospodarstava', koju su vladajući posljednjih godina već dobrano izlizali. Gledano statistički, nisu lagali – od 2018. do prošle godine vrijednost gospodarstva porasla je s 52,2 na 93 milijarde eura, odnosno više od 78 posto. Statistika također kazuje da se to prelilo i na standard; dosegli smo gotovo 80 posto prosjeka Europske unije prema standardu kupovne moći. Doduše, na svakom od nas je da procijeni koliko je na vlastitoj koži osjetio taj spektakularni rast.

No, gotovo sve relevantne domaće i strane institucije čiji je zadatak da se bave ekonomskim prognozama očekuju da će se taj hrvatski rast malo ohladiti. Iz perspektive Banskih dvora nema problema; Hrvatska je i dalje, pogađate, 'jedno od najbrže rastućih europskih gospodarstava'. Ipak je statistika vrlo zahvalna znanost, od koje uvijek možete uzeti onaj dio koji odgovara narativu koji zagovarate.

Da, Hrvatska će biti u gornjem dijelu ljestvice ekonomskog rasta u Europi. No, nastavak rečenice trebao bi glasiti: bit će i jedna od rijetkih s trendom pada. I to u regiji srednje i istočne Europe, koja slovi za ekonomski znatno potentnije područje od umorne i ostarjele zapadne Europe. Najsvježiju takvu prognozu predstavio je prije nekoliko dana talijanski UniCredit. U svom Kvartalnom izvješću kaže da je rast hrvatskoga gospodarstva do sada bio rezultat snažne domaće potražnje i investicijske aktivnosti, poticane i snažnim priljevom i povlačenjem EU fondova.

'S obzirom na to da očekujemo da ti poticaji oslabe u ovoj i sljedećoj godini, a postupno porastu poticaji vanjske potražnje od 2027., rast će se hrvatskoga gospodarstva usporiti, ali i nadalje sa solidnim stopama rasta od 2,5 posto u ovoj i 2,3 posto u sljedećoj godini', stoji u analizi. Istodobno, Poljska – najveće istočnoeuropsko gospodarstvo – ove i iduće godine rast će po stopi od tri posto. Srbiju očekuje povećanje vrijednosti gospodarstva za 2,9 posto u ovoj i 3,5 posto u 2027. godini. BDP Mađarske, oslobođene okova klijentelizma Viktora Orbán​a i njegove autoritarne vladavine, ove godine raste za 1,3 posto, a iduće za 2,5 posto. Rumunjska, država z donedavnim ozbiljnim problemom proračunskog deficita (u 2024. popeo se iznad devet posto BDP-a), ove godine imat će ekonomski rast od 0,2 posto, koji će iduće godine skočiti na 2,3 posto.

Dio ekonomista koji se ne libe izreći nepopularna stajališta već poručuje da smo iscrpili dosadašnje motore ekonomskog rasta. Kratkoročno, UniCreditove prognoze neizravno potvrđuju tu tezu. Novac iz EU fondova uglavnom je otišao u beton. Točno je da bez novih cesta i pruga nema ni novih tvornica, samo što ulaganje u infrastrukturu u Hrvatskoj više sliči 'cargo-kultu' – gradnja aerodroma ne znači da će odmah početi slijetati avioni. Uostalom i UniCredit smatra da 'regija ulazi u fazu u kojoj će zemlje koje uspiju uskladiti fiskalnu konsolidaciju s ulaganjima i reformama usmjerenima na jačanje konkurentnosti biti u najboljoj poziciji za privlačenje kapitala i održavanje dugoročnog rasta'.

A znamo kako stojimo s reformama.