Nakon godina kritika, tek je u krizi afirmirana uloga centralnih banaka

Tek u proteklih pet godina, uslijed teške ekonomske krize, centralno-bankarska struka dobila je afirmaciju koju je i zaslužila nakon godina neopravdanih akademskih kritika.

Ta je poruka poslana sa 'Susreta guvernera regije' koji je u Rovinju okupio guvernere centralnih banaka Hrvatske, Slovenije, Makedonije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Cilj susreta, koji su organizirali poslovni tjednik Lider i Business Info Group, jest rasprava o mjerama u borbi protiv globalne krize te odnosi na relaciji poslovnih banaka sa centralnim bankama.

Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike otvorio je pitanje deficita instrumenta monetarne politike i prebacivanja odgovornosti. Šonje je napomenuo kako je centralno bankarstvo je prije 15 godina bilo puno jednostavnije nego danas. No već i tada je centralno-bankarska struka počela shvaćati razlike u vođenju monetarne politke u malim i otvorenih zemljama te velikim i zatvorenim ekonomijama. Kriza je, prema njegovu mišljenju, u zadnjih pet godina dodatno zakomplicirala stvari. U krizi je tek afirmirana uloga centralnih banaka nakon godina akademskih kritika, koje su uglavnom bile bazirane na nekritičkom kopiranju modela iz udžbenika.

-U krizi su velike centralne banke provele kvantitativno popuštanje, nakon što su shvatili da spuštanje kamatnih stopa nema učinka. Ljudima danas nije jasno kako su banke uspjele povećati bilance za dva ili tri puta bez porasta inflacije, pa se mnogi u malim i otvorenim ekonomija pitaju mogu li učiniti isto. Teoretski to bi bilo moguće kada bi funkcionirao transmisijski mehanizam tj. kada bi se plasirani novac pretvarao u kredite i investicije- veli Šonje.

Prema konkretnim ekonomskim pokazateljima Šonje kaže kako je Hrvatska je najveći gubitnik ove krize, dok je Makedonija jedina u regiji izišla kao pobjednik te je na Doing business listi skočila za desetak mjesta. Ono što je interesantno da su Hrvatska i Slovenija u kontrakciji, imaju odlijeve kapitala, dok ostale regionalne zemlje imaju priljev. Model rasta je ostao isti, što bolje odgovara manjim zemljama jugoistočne Europe. Inflacija je svuda niska, osim u Srbiji, gdje se eksperimentiralo sa tečajem.

Dimitar Bogov, guverner Narodne banke Makedonije objasnio je da tamošnje gospodarstvo u krizi prilično raslo, no upozorio je da Makedonija krenula i s najslabije startne pozicije.

- Na početku krize Makedonija je bila jako pogođena odljevom kapitala, no nizom mjera i pažljivim baratanje referentnom kamatnom stopom situacija je brzo stabilizirana. Motori rasta u Makedoniji su nove strane kompanije ali i intenzivan rad Vlade koja ulaže sve napore da dovede strane ulagače- poručio je Bogov.