Poduzeća nisu spremna za EU - iscrpljena su i bez kapitala

Okrugli stol o izazovima ulaska u Europsku uniju, koji se održao u sklopu konferencije Na pragu EU: Prehrambena industrija, izazvao je velik interes, a sudionici su imali niz pitanja za ministra Tihomira Jakovinu, konzultanta Damira Novotnyija, direktoricu Centra za EU pri HGK Ružicu Gelo te predstojnika Državnog ureda za trgovinsku politiku Denisa Čaju.

Rasprava je započela skeniranjem stanja prehrambene industrije te kondicije u kojoj dočekuje ulazak u EU. Ministar Jakovina rekao je kako smo već godinama svjesni da ulazimo u EU, kako nema smisla plakati nad propuštenim prilikama već vidjeti što se može učiniti u narednih nekoliko mjeseci.

- Ne možemo ništa napraviti bez cijelog sustava koji se mora promijeniti - treba nam realni sektor. Od samog sam početka u kontaktu s realnim sektorom, no stvorila se potreba za posebnim oblikom komunikacije - upravo smo zato osnovali Vijeće za prehrambenu industriju - rekao je Jakovina. Dodao je da je jedna od smjernica Vijeća i smanjenje PDV-a na hranu, a upravo je danas ministar financija Slavko Linić najavio nastavak razgovora o toj temi.

Ružica Gelo, koja je bila i pregovaračica za poglavlje Poljoprivrede, naglasila je kako nas čeka drastičan porast vanjskotrgovinske razmjene nakon ulaska u EU. Iskustva zemalja koja su u EU ušla prije Hrvatske pokazuju kako će uvoz rasti puno brže od izvoza. 

- Samo su tri zemlje ostvarile pozitivne bilance - Poljska, Litva i Mađarska. No, te su zemlje pred sam ulazak promjenile trendove u svoju korist - rekla je Gelo. Upozorila je i na to da će se izvoziti sirovina ili poluproizvod, a iz EU uvoziti gotovi proizvodi. Također, dodala je i kako će, bez obzira na to što smo u istoj zajednici kao i Finska i Švedska, najjača ostati razmjena sa susjednim zemljama. 

- Što će nam donijeti članstvo u EU? Ništa! Osim ako neke stvari ne promijenimo. U zadnjih 6 godina povećali smo izvoz prehrambenih proizvoda u EU za 50-ak milijuna eura, a na tržište CEFTA-e za 300 milijuna eura. Ono što treba reći jest da tržište CEFTA-e ima oko 20 milijuna stanovnika, a tržište EU 500 milijuna ljudi.

Dodala je i kako moramo biti svjesni da članstvo u EU donosi ogroman konkurentski pritisak te da će nakon 1. srpnja biti ukinute carine ne samo za zemlje EU, već i npr. za Čile s kojim EU ima poseban režim trgovanja.

- Može doći do drastičnog pogoršanja na domaćem tržištu. No, moramo iskoristiti članstvo - odrediti što želimo za sebe, koji je naš interes. Prostora za vođenje vlastite politike ima jako puno - rekla je Gelo.

Damir Novotny također se dotaknuo iskustva zemalja koja ulaze u EU iz kojih proizlazi da će ulaskom u EU Hrvatska doživjeti ubrzanu konvergenciju, a svi naši mitovi o nacionalnim politikama će pasti u vodu.
- Poduzeća nisu spremna. Iscrpljena su i nemaju kapitala. Naš koncept da bi to mogla iznijeti neka državna politika će se srušiti nevjerojatnom brzinom. EU tržištem dominiraju velike trgovačke grupacije koje će usisati naše proizvode - ključno je pitanje koliko će se ovdje kreirati novih pogona koji će primarnu proizvodnju pretvarati u gotove proizvode za trište EU - rekao je Novotny.

Naveo je primjer kako Hrvatska ima najviše proizvođača čokolade po glavi stanovnika, no da je produktivnost pet puta niža nego kod konkurencije u Njemačkoj.
- Dogodit će se usisvanje naših kapaciteta - zaboravimo brendinge i tlapnje o našim brendovima - dogodit će se isto što i našim farmaceutima, sa drvnim proizvođačima se već to dogodilo. Vlada bi trebala pomoći našim poduzećima da se kapitalno pripreme, investiraju u pogone i pripreme za ulazak u EU - rekao je Novotny.

Zvonko Popović iz Kaanan rekao je kako je problem što hrvatska primarna proizvodnja ne proizvodi za prehrambenu industriju već za poticaje.
- Subvenciraju se glasači, a ne proizvođači. Kaanan nije mogao u Hrvatskoj dogovoriti proizvodnju krumpira već smo morali otići u Srbiju i Mađarsku. Predlažem da Vlada ne daje poticaje seljacima, već subvencionira izvozno-orijentirane tvrtke i to kroz oslobađanje dijela poreza na dobit - rekao je Popović.

Ministar je napomenuo kako je sustav potpora usklađen s EU i tu ne možemo iskakati, no kako se treba okrenuti EU fondovima. Denis Čajo iz novoosnovane Državne uprave za trgovinsku politiku rekao je da je najteža situacija u pregovorima Hrvatske komisije trenutno sa BiH i Srbijom, najzanimljivijim tržištima za naše proizvođače. Složio se s time da se poduzetnici ne smiju samo oslanjati na CEFTA-u, već gledati na nova tržišta. Rekao je da je uloga njegove Uprave da informira i pomaže poduzetnicima koji žele ući na treća tržišta na koje se isplati izvoziti, poput nekih zemalja Mediterana, Ukrajine, Moldavije, Gruzije. 

- Postoji puno manjih i srednjih tvrtki koje znaju proizvesti kvalitetan proizvod, no daljnje procedure su im manje poznate pa im pomažemo u stvaranju realne slike tih tržišta, rekao je Čajo.