U Zagrebu je sinoć uz sjajan koncert Gibonnia i Matije Dedića te prigodan kasnovečernji domjenak otvoren Mjesec kreativnih i kulturnih industrija koji će potrajati do 21. lipnja. Na svečanosti se našlo oko 200, uglavnom VIP uzvanika, koji su do gotovo posljednjeg mjesta popunili koncertnu dvoranu Blagoje Bersa u novoj zgradi zagrebačke Muzičke akademije.
Zahvaljujući širokogrudnom i šarolikom pokroviteljstvu, među uzvanicima su se našli gradski i saborski zastupnici, predstavnici poslovne zajednice, Europske unije, kreativne i kulturne industrije, dok je sam koncert započeo sa zadrškom, dijelom jer je zagrebački gradonačelnik Bandić odlučio stići u posljednji čas, a dijelom jer su glavne zvijezde večeri, Gibonni i Dedić, izazvali snažno zanimanje medija.
Bila su tu direktorica zagrebačke Turističke zajednice Martina Bienenfeld, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić, glavni tajnik HDS-a Antun Tomislav Šaban, zastupnik Mosta Miro Bulj u društvu supruge, skladatelj i dugogodišnji Ravnatelj glazbenog programa Dubrovačkih ljetnih igara Neven Frangaš, svestrani Ante Pecotić i majstor brendiranja Božo Skoko.
Zanimljivo, Bandić nije skrivao da zapravo nema pojma o čemu se radi, pa je na ulasku u zgradu pitao "o kakvoj je rapsodiji" riječ, da bi kasnije, kad se našao na pozornici, vješto izbjegao svaki spomen povoda manifestacije.
- Čekam da Gibbo počne pjevati, - rekao je, pa pozdravio dekana Muzičke akademije Dalibora Cikojevića i okupljene izrazivši sreću i zadovoljstvo što je nova zgrada, koju je posjetio 106 puta, zgotovljena i služi svrsi.
U sličnoj se situaciji našao i Matija Dedić, odbivši odgovarati na pitanja o Mjesecu kreativne i kulturne industrije jer "iskreno ne zna o čemu je točno riječ".
Dobar pitch poduzetnicima
Stvari su postale jasnije tijekom pred-koncertne medijske prezentacije koju je poveo Milan Majerović Stilinović, ovih dana zaposlen u Sektoru za komunikacije i odnose s javnošću HDS ZAMP-a, pobrojavši impozantan broj ministarstava, hrvatskih i europskih institucija koje na ovaj ili onaj način podržavaju cijelomjesečni festival stvaranja i kulture.
Uslijedio je prilično dobar medijski pitch, u kojem je glavni, izrazito snažan naglasak bio na profitabilnosti i konkurentnosti kreativne i kulturne industrije. Predsjednica Hrvatskog klastera kreativnih i kulturnih industrija Ivana Nikolić Popović je, uz mrvicu simpatične treme, iznijela niz zanimljivih podataka. Prema izlaganju, hrvatska "kreativna industrija" ostvaruje više od 15 milijardi kuna prihoda godišnje ili 6.3 milijarde bruto dodane vrijednosti, ona čini 2,3 posto našeg BDP-a i podrazumijeva 42.000 radnih mjesta što je udio od 3 posto u ukupnoj zaposlenosti. Moglo se čuti i da je "stvaralački industrijski sektor", čiji pun potencijal poduzetnici tek trebaju prepoznati, izrazito otporan na krizu, pa bilježi rast dok se snažno oslanja na lokalnu radnu snagu.
Navedeno je u svom govoru u ime predsjednika Sabora Željka Reinera naglasila i Margareta Mađarić, izrazivši podršku "razvoju kulturne industrije i zanimanjima koja prihode ostvaruju kroz kreativan rad". Prezentaciju je upotpunio 14-minutni film s nazivom Kreativna Hrvatska 2016. u kojem gledišta o industriji iznose Josipa Lisac, Joško Marušić, Lovro Nola, Dalibor Matanić, Aleksandar Battista Ilić i Nikša Bratoš.
Europa 2020
Brošura s nazivom "Kreativna Hrvatska 2016." uručena predstavnicima medija otkriva da je cilj platforme koja uključuju i udružuje sve podsektore s kreativnim predznakom (od arhitekture, dizajna, gejming scene do glazbe, filma, medija, oglašavanja i drugih) poticanje sudjelovanja u izradi Nacionalne strategije razvoja kulturnih i kreativnih industrija uz poštivanje strategije Europa 2020 koja se definira u realnom vremenu i ima potencijal da EU otrgne od tekovina neoliberalne ideologije.
- Strategija Europa 2020 je kredibilan odgovor na brojne izazove s kojima se danas suočava EU, pogotovo globalizacije i recesije. Ipak, ona ostaje snažno inspirirana neoliberalnim modelom koji vlada nakon 2000-ih godina, koji je oštetio okoliš planeta i klimu, osnažio neujednačenosti u prihodima i socijalnu isključivost i stvorio degeneraciju javnih službi. Europa, i buduća regionalna politika EU, moraju se odvažiti na prelazak Rubikona i ostaviti neoliberalizam iza sebe – rekla je svojedobno o ‘‘Agendi 2020‘‘, s pozicije predsjednice Vijeća europskih regija, europska zastupnica Mercedes Bresso.