Ni premalo ni previše u putnoj ljekarni

Kako zasluženi godišnji odmor ne bi postao prava muka, potrebno je s ljetnom prtljagom ponijeti još nešto – lijekove.

Oni su neizbježni ako želimo smanjiti neugodnosti koje se mogu dogoditi daleko od doma. Na put je stoga dobro nositi, što mnogi i čine, lijekove koji pomažu pri glavobolji, zubobolji, snižavanju temperature ili boli u mišićima, a za djecu svakako njima primjerene lijekove za snižavanje temperature. Svakako treba imati nešto protiv alergijskih reakcija dobar je (dephenhydramine), dok se tablete protiv bolesti kretanja moraju uzimati pola sata prije vožnje, moguće više puta na dan. Neizbježni su toplomjer, flasteri, zavoji, antiseptičko sredstvo, škarice i pinceta. Sredstvo za opekline ili protiv insekata isto su od pomoći, kao i očne kapi za ublažavanje nadraženosti uslijed izlaganja klimatizaciji. Čepići za uši sprečavaju začepljenje uha pri kupanju, a ako ipak dođe do toga pomažu kapi za uši. Antibiotici se nose samo u dogovoru s liječnikom.

Kako čuvati lijekove Kako se na moru često jede u restoranima dobro je uz sebe držati i nešto protiv bolova u želucu ili srednje jakog proljeva te prah za otopinu koja se može popiti da bi se nadoknadio gubitak soli i vode. U prehranu tada treba uvesti rižu, šipkov čaj i dvopek, a kod crijevnih zaraza pomaže i medicinski ugljen koji čisti organizam od otrova. Pri zatvoru, što se s promjenom podneblja često zna dogoditi, ne treba odmah uzimati laksative, već je prije toga dobro jesti hranu bogatu vlaknima te piti dosta tekućine. 

Oni koji se jako znoje trebali bi ponijeti dječji puder koji će upiti vlagu s pregiba gdje se koža trlja i spriječiti iritaciju kože. Pastile mogu pomoći uslijed bolova u grlu zbog pijenja hladnih pića.
Inače, najbolje je lijekove držati uz sebe, u posebnoj torbici, a ne u prtljazi koja se može zagubiti ili u dijelu prijevoznog sredstva gdje je temperatura viša od one na kojoj se lijek mora čuvati. Većina lijekova se drži na temperaturi nižoj od 25 stupnjeva Celzijevih, a zbog promjena u temperaturi ili vlazi, za čuvanje nisu pogodne niti kuhinja ili kupanica. Zbog takvog utjecaja lijekovi bi mogli izgubiti svoja originalna svojstva i postati opasni po zdravlje. Na te promjene su osjetljivi lijekovi poput inzulina za dijabetičare ili nitroglicerina za srčane bolesnike, kao i lijekovi koji sadrže hormone. Vanjskim okolnostima podliježu i dijagnostički testovi poput onoga na visinu šećera u krvi ili za trudnoću, pa mogu dati krive podatke.

Sunce i lijekovi Pri sunčanju se mora isto biti operazan, jer neki lijekovi mogu izazvati fotosenzitivnost, odnosno upalnu reakciju i crvenilo kože. Koža pri tome može jako nastradati, pa se mora odmah prestati korisiti lijek, otići do liječnika te izbjegavati sunce. Postoji 50-ak lijekova koji mogu izazvati fotosenzitivnost, primjerice, lijekovi protiv zloćudnih bolesti, oni za bolesti srca i alergije, antidepresivi, diuretici, za liječenje akni ili antimikrobni lijekovi. 

Dolaskom na odrediše ili još prije odlaska na put, dobro je također raspitati se gdje se nalaze najbliža ljekarnica ili liječnik. Kronični bolesnici moraju paziti da sa sobom ponesu dovoljne zalihe lijeka i u originalnom pakiranju. Uz sebe bi trebali imati i medicinsku dokumentaciju s popisom i sastavom lijekova koji koriste te, kao i svi uostalom, zdravstvenu iskaznicu obveznog i dopunskog osiguranja. Nije dobro uzimati lijekove koje preporučuju znanci i prijatelji, jer se ne može znati kako će djelovati.
U slučaju putovanja u egzotične zemlje moraju se obaviti sva cijepljenja, a protiv malarije tjedan dana prije puta i tjedan dana po odlasku se uzimaju profilaktički lijekovi.

Preko granice... Medicinska dokumentacija s podacima o bolesti, cijepljenjima, alergijama, lijekovima, osiguranju i telefonom obiteljskog liječnika, trebala bi biti prevedena na engleski, ako već nije moguće na jezik zemlju u koji se ide. Pri boravku u drugim zemljama se savjetuje pijenje vode iz boca, hrana obavezno mora biti svježa i topla, a mliječne prerađevine pasterizirane. Cijepljenje je preporučljivo za hepatitis A, jer se dobiva upravo zaraženom hranom i vodom. Ruke treba često i obilno prati, držati ih podalje od lica, te duge rukave i hlače nositi za obranu od komaraca i krpelja. Na kraju, potrebno je naglastiti i važnost kondoma koji sprječava prijenos bolesti, posebice, HIV-a i hepatitisa B. Protiv hepatitisa A i B cijepi se zasebno, nekoliko tjedana prije odlaska na put.