Bi li se zaposleni u javnom sektoru solidalizirali s onima u realnom sektoru, upitasmo se mi, ako bi smanjenjem mase plaća u realnom sektoru, primjerice za pet posto, bile smanjene za toliko postotaka i u javnom? O razlozima za solidarnost pišemo u novom Lidera jer brojke neumoljivo pokazuju da je jaz između realnog i javnog sektora veliki.
Prema podacima InfoBiza koje je obradio vlasnik Kontera konzultant Nikola Nikšić u realnom su sektoru lani bila 992.834 zaposlenika, a ukupna godišnja masa bruto plaća za njih iznosila je 107 milijardi kuna, što znači da je zaposlenik poslodavca na godinu prosječno stajao 107 tisuća kuna. U javnom pak sektoru ukupna masa bruto plaća iznosila je 40-ak milijardi kuna, a zaposlenih je bilo 232.087 (bez lokalne samouprave), što znači da je prosječno državu svaki zaposlenik na godinu stajao 170 tisuća kuna, 63 tisuće više nego u realnom sektoru. U ovoj godini jaz između njih može biti samo dublji, pa je solidarnost riječ koju bismo sve češće mogli izgovarati.
Naime, gledajući prosjek plaća (podaci DZS-a) za prvih šest mjeseci ove godine u realnom i javnom sektoru vidimo da su one u odnosu na isto razdoblje lani rasle, ali više u javnom. Primjerice, prosjek plaća u javnoj upravi, obrani i HZZO-u u prvoj polovini lani iznosio je 7434 kune i porastao je u prvih šest mjeseci ove godine na 7966 kuna, što je za 500 kuna više, ili 7,1 posto. U obrazovanju je prosjek plaća u prvih šest mjeseci ove godine dostigao 7208 kuna (za 442 kune ili 6,5 posto veći u odnosu na isto razdoblje lani), a u zdravstvu (uzevši u obzir i privatne bolnice) prosjek je u prvoj polovini godine skočio na 8660 kuna (za 629 kuna ili 7,8 posto).
Valja napomenuti da prosječne plaće u javnom sektoru nisu mnogo rasle ni u drugoj polovini prošle godine (stotinjak kuna), osim u zdravstvu, u kojem su rasle za 300 kuna (i isto toliko u ovoj godini), što znači da su znatan skok napravile baš u prvih šest mjeseci ove godine.
Prema podacima DZS-a i u realnom su sektoru rasle prosječne neto plaće u prvoj polovini ove godine, što nas malo začuđuje s obzirom na to da smo usprkos Vladinim mjerama očekivali pad. No taj je rast mnogo manji nego u javnom, a riječ je o prosječno 200-tinjak kuna, ali ne mora značiti da je i masa plaća rasla u realnom sektoru s obzirom na to da je prema broju osiguranika HZMO-a zaposlenih u lipnju bilo za 70 tisuća manje u odnosu na isto razdoblje lani.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.