Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) iznosili su 245,8 milijarde kuna krajem prosinca 2021., što je za 2,8 milijardi kuna ili 1,1 posto (na osnovi transakcija) više nego na kraju studenoga. Pritom su krediti, koji su najveća stavka plasmana, zabilježili mjesečni rast od 1,7 milijardi kuna (0,7%) te su na kraju prosinca iznosili 238,9 milijarde kuna, navodi se u novom HNB-ovom priopćenju,
Rast kredita na mjesečnoj razini rezultat je u prvom redu rasta kredita nefinancijskim poduzećima (1,4 milijarde kuna ili 1,6%), a blago su porasli i krediti ostalim domaćim sektorima (0,4 milijarde kuna ili 3,6%). Krediti stanovništvu su prvi put nakon travnja 2020., u prosincu 2021. zabilježili blagi pad od 0,1 milijardu kuna (0,1%), što je povezano sa smanjenjem stanja prekoračenja po transakcijskim računima (0,3 milijarde kuna) te gotovinskih nenamjenskih kredita (0,1 milijarde kuna), dok su stambeni krediti nastavili rasti (0,3 milijarde kuna).
Na godišnjoj razini rast ukupnih plasmana iznosio je 3,9 posto, jednako koliko i na kraju 2020. godine. Promatrano po sektorima, u 2021. najviše su rasli krediti stanovništvu (6,1 milijardi kuna), pri čemu se njihova stopa rasta više nego udvostručila, s 2,1 posto na kraju 2020. na 4,5 posto na kraju 2021. Osobito su snažno porasli stambeni krediti (5,7 milijardi kuna) koji su ubrzali rast sa 7,5 posto na 9,2 posto te u manjoj mjeri gotovinski nenamjenski krediti koji su, nakon smanjenja od 1,3 posto u 2020., tijekom protekle godine bilježili porast od 1,2 milijarde kuna te je njihova stopa rasta dosegnula 2,3 posto.
Krediti nefinancijskim poduzećima su uz porast od 0,8 milijardi kuna tijekom 2021., usporili rast na godišnjoj razini sa 6,0 posto u 2020. na 1,0 posto u 2021. (stopa rasta u 2020. je povišena jer su nefinancijska poduzeća refinancirala inozemni dug zaduživanjem kod domaćih kreditnih institucija). Istodobno su obveznice nefinancijskih poduzeća zabilježile rast od 58,7 posto pa su ukupni plasmani poduzećima porasli za 2,3 posto, što je razvidno manje u odnosu na 2020. godinu kada su zabilježili rast od 5,6 posto.
Ukupni depoziti su u prosincu dosegnuli razinu od 365,8 milijardi kuna i bili su veći za 35,5 milijardi kuna u odnosu na isti mjesec 2020., odnosno za 10,8 posto, na osnovi transakcija. Pritom su depoziti kućanstava porasli u 2021. za 20,7 milijardi kuna, odnosno za 9,2 posto, od čega je depozitni novac (novac na transakcijskim tekućim i žiro računima) porastao za 13,6 milijardi kuna, odnosno za 21 posto.