Primorac: Startup ekosustav raste, no financiranje ostaje izazov

Hrvatski startup ekosustav iznimno brzo sazrijeva, no i dalje je u ranoj fazi te primarno oslonjen na financiranje u seed fazama i seriji A, dok u kasnijim fazama i dalje postoji vidljiv jaz u odnosu na razvijenija tržišta, poručio je to Marko Primorac, potpredsjednik Europske investicijske banke i bivši ministar financija, na drugom izdanju konferencije Liftoff, održanom danas u Zagrebu u organizaciji Nuqleusa, programa za razvoj deep tech startupova u sklopu zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

– Premda ulaganja u kasnijim fazama rastu, u usporedbi sa zrelijim tržištima i dalje postoji vidljiv jaz u financiranju. Startup aktivnost u Hrvatskoj pokreće nekoliko industrija: inženjerstvo, umjetna inteligencija, robotika, poslovni softver, sigurnost, energetika i fintech. Hrvatska ima izvrsnu priliku jer raspolaže snažnim tehničkim talentom, izraženom inženjerskom ekspertizom u hardveru i brzorastućom tehnološkom scenom – rekao je Primorac, opisujući Hrvatsku kao obećavajuće tržište za snažan rast.

– U posljednjih pet godina Hrvatska je bila jedan od najbrže rastućih ekosustava u srednjoj i istočnoj Europi po ukupnoj vrijednosti poduzeća, s više od četrdeset startupova koji su prikupili više od milijun eura. Sve to potvrđuje da imamo čvrste temelje, poduzetničku ambiciju i sve veću sposobnost privlačenja kapitala – kazao je Primorac.

EIB u 10 godina uložio 700 milijuna eura u Hrvatsku

Kao pozitivne primjere uspjeha Primorac je naglasio dva hrvatska jednoroga. Infobip, koji je taj status dosegnuo 2020., danas je globalna komunikacijska platforma kojom se velike korporacije služe za slanje poruka, autentifikaciju i komunikaciju s korisnicima, a Rimac je među najnaprednijim europskim tvrtkama za električne hiperautomobile.

Upravo je Rimac 2018. od EIB-a dobio 30 milijuna eura venture debt financiranja, čime se Banka, kako je rekao Primorac, posebno ponosi, jer je taj novac pomogao u istraživanju i razvoju, širenju proizvodnih kapaciteta te financiranju međunarodne ekspanzije tvrtke.

Podsjetio je da je Grupa EIB u posljednjem desetljeću u hrvatske inovacije, digitalizaciju i ljudski kapital uložila 700 milijuna eura, a da je kroz Europski investicijski fond dosad 380 milijuna eura sredstava usmjereno u hrvatske fondove.

Naglasio je da hrvatski rizični kapital danas postoji ponajprije zahvaljujući toj podršci te da prije toga u zemlji praktički nije bilo institucionalnoga rizičnog kapitala. Među drugim europskim jednorozima koje je EIB tijekom godina poduprao spomenuo je i Revolut, Klarnu, WeTransfer, Spotify i Skyscanner.

Sporost Europe

No, Primorac je upozorio da financiranje nije jedina prepreka s kojom se inovatori u Hrvatskoj i Europi danas susreću.

– Hrvatska, u usporedbi sa sličnim tržištima poput Estonije, stvara manje startupova s velikim učinkom u strateškim tehnologijama, a mnoge tvrtke i dalje nailaze na prepreke pri skaliranju financiranja i pristupu širim europskim industrijskim mrežama. Osim financiranja, čujemo i zabrinutost da Europa zna biti prespora – dodao je Primorac.

Osvrćući se na izazove s kojima se cijela Europa suočila, kao što su ruska agresija na Ukrajinu te ovisnost o uvozu tehnologije iz SAD-a, Primorac je istaknuo da Europa mora razvijati više vlastitih tehnologija i graditi otpornije opskrbne lance.

– Cilj je jasan, Europa mora biti globalno konkurentna, tehnološki autonomna ondje gdje je to važno i otpornija u sve neizvjesnijem svijetu. Zato jača fokus na strateške tehnologije. Grupa EIB usklađuje svoje financiranje kako bi poduprla tehnologije koje su istraživački i kapitalno intenzivne te ključne za buduću otpornost Europe.

Tu ambiciju vidimo i u široj politici Europske unije, u inicijativama poput Platforme za strateške tehnologije za Europu STEP, strategije Europske komisije za startupe i scaleupove, nadolazećeg Europskog akta o inovacijama i paketa za europski tehnološki suverenitet. Sve te mjere zajedno podupiru ambiciju da Europa postane kontinent umjetne inteligencije – rekao je Primorac.

200 milijardi eura za inovacije

Grupa EIB financijska je ruka Europske unije koja politike pretvara u konkretna ulaganja, a čine je Europska investicijska banka i Europski investicijski fond, dok su joj dioničari 27 država članica Unije. Bilanca banke teška je 600 milijardi eura, a godišnje plasira oko 100 milijardi, čime je, kako je istaknuo Primorac, najveća multilateralna financijska institucija na svijetu. Najveći dio sredstava usmjerava upravo u inovacije.

– U EIB-u svake godine u inovacije ulažemo oko 200 milijardi eura, uključujući istraživanje, digitalizaciju, čiste tehnologije i stratešku infrastrukturu. Pokrenuli smo program TechEU kako bismo odgovorili na glavne izazove s kojima se susreću europski startupovi – rekao je.

Startupe i scaleupove Grupa EIB podupire kroz tri međusobno komplementarna instrumenta. Prvi je izravno ulaganje kroz Europski investicijski fond, koji podupire fondove rizičnoga kapitala i tako lokalnim upraviteljima fondova pomaže financirati inovativne male i srednje tvrtke. Drugi je venture debt, namijenjen tvrtkama u biotehnologiji, čistim tehnologijama i digitalnom deep techu, koji nudi velike iznose bez razvodnjavanja vlasničkoga udjela, obično od 20 do 40 milijuna eura.

Tim je instrumentom EIB dosad financirao više od 350 tvrtki i uložio oko 10 milijardi eura, među njima Rimac i BioNTech, tvorca cjepiva protiv covida. Treći je Fond Europskog vijeća za inovacije, koji je postao najveći deep tech ulagač rizičnoga kapitala u Europi, s više od 350 tvrtki u portfelju i oko 1,8 milijardi eura uloženih dosad, od kvantnoga računalstva i svemirske tehnologije do umjetne inteligencije i nuklearne fuzije.

Startupovci, budite ambiciozni i hrabri

Kako bi pojačao učinak, EIB je pokrenuo program TechEU, koji startupe i scaleupove prati od ideje do izlaska na burzu. Kroz njega banka planira uložiti 70 milijardi eura u dužničke i vlasničke instrumente, a do 2027. očekuje da će se tako mobilizirati do 250 milijardi eura, uz naglasak na prioritetnim tehnologijama poput umjetne inteligencije, poluvodiča, kvantnih tehnologija te obrambene i svemirske tehnologije.

– Europska konkurentnost i otpornost sve će više ovisiti o tome koliko brzo dobre ideje pretvaramo u ulagački spremne tvrtke i skaliramo ih – poručio je Primorac.

Obraćajući se startupovcima na konferenciji, Primorac im je poručio da je sada 'njihov trenutak' jer je 'Europi potrebna hrabrost'.

– Kada se osnivači povežu s javnim institucijama, privatnim ulagačima, istraživačima i industrijom, tada se ideje pretvaraju u napredak. Budite ambiciozni. Tražite jasnoću. Inzistirajte na podršci koja je brža i bolje usklađena. Bude li Europa to znala pružiti i budu li inovatori to znali u potpunosti iskoristiti, deep tech može postati prava odskočna daska za globalni uspjeh. Hrvatski osnivači imaju priliku u tome sudjelovati od samoga početka – zaključio je Primorac.