Kolak: Končar može povući hrvatske tvrtke na svjetska tržišta

Koga sve najveći hrvatski izvoznik Končar može povući za sobom na svjetska tržišta razgovarali su '1 na 1' predsjednik Uprave te kompanije Gordan Kolak i Liderova novinarka Gordana Gelenčer u nastavku 13. Konferencije o izvozu u organizaciji poslovnog tjednika Lider.

- Od izvoza ostvarujemo 80 posto prihoda. Za određena rješenja potrebni su nam partneri, pa ih tražimo u Hrvatskoj. To su oni koji nemaju snagu za izvozni iskorak, a mogu pomoći u stvaranju rješenja – rekao je Kolak.

Naglasio je da su naše male i srednje kompanije u europskim okvirima zapravo mikro kompanije. Čak ni Končar nije velika u europskim okvirima. Primjerice, Končarov partner Siemens godišnje ostvari 40 milijardi eura prihoda, Končar 'samo' 1,8 milijardi.

Zato je toj kompaniji teško pokrivati sve na tim tržištima, pa je krenula u veću centralizaciju kako bi koncentrirala snagu za nastup na stranim tržištima. Zato bi mogla koristiti i snagu ostalih malih i srednjih kompanija iz Hrvatske i tu u Končaru vide mogućnost da kroz njegovu platformu stvore priliku i za druge.

Konferencija o izvozu 2026. Gordana Gelenčer i Gordan Kolar

- Da bismo bili konkurentni američkom i kineskom gospodarstvu, moramo razmišljati o skaliranju u biznisu, što je veliki problem u Europi. Pojedinac, koliko god pametan bio, ne može sam napredovati i tu vidim Končar kao pokretača nove suradnje. Realno, male kompanije nemaju što tražiti izvan granica RH i zato ne smijemo ostati svatko u svom svijetu nego vidjeti mogućnosti suradnje – poručio je Kolak.

Končar pak nema puno problema oko nenaplate potraživanja, iako se, rekao je predsjednik Uprave Gordan Kolak, na oko stotinjak tržišta na kojemu je ta kompanija prisutna, mora desiti i takva situacija.

Kupanovac: Veliki broj prijava neplaćanja

Upravo o tome (što kad dođe do trenja) razgovarali su na prvom panelu vodeći ljudi kompanija: Tomislav Bagić (Kraš), Katija Klepo (AD Plastik), Denis Nemčević (Spider grupa) i Marin Škufca (Liburnia pomorska agencija) te Gabrijela Kupanovac, voditeljica Odjela prodaje ii marketinga u Hrvatskom kreditnom osiguranju (HKO).

Klepo je rekla da bi trebalo poraditi na fleksibilnosti u današnjem svijetu te na digitalizaciji, dok je Bagić rekao da više ne govorimo o klasičnim rizicima jer živimo u konstantnoj neizvjesnosti, ne znamo što sljedeće dolazi. Škufca je pak podsjetio da kao logističari prvi osjete promjene i prvi se prilagođavaju.

- Mi naše klijente upozoravamo među prvima, a on su nas počeli zadnjih godina shvaćati ozbiljnije – rekao je.

Nemčević je rekao da je Spider grupi korona kriza bila prilika, no geopolitička stvarnost nije donijela ništa dobro.

- Stvari se toliko brzo kreću da nakon šest mjesec moramo napravit rebalans planova. Moramo jako paziti na troškove i procese – rekao je Nemčević.

U takvom okruženju rizici od ne naplate postoje, no Kupanovac je dodala da je HKO spreman podržati partnere i u rizičnim vremenima.

Kraš 45 godina izvozi u Saudijsku Arabiju. Logistička ruta nije ugrožena, no poskupili su osiguranje  i prijevoz, rekao je Bagić, dok je izvoz ostao na razini prethodnih godina. I Nemčević je dodao da troškovi rastu na svim stranama, a europski kupci očekuju da cijene ostanu stabilne, tako da su proizvođači između pritiska troškova i kupaca te da kompanija trenutno ima problema s naplatom od trgovačkih lanaca.

Konferencija o izvozu 2026. Panel: Manuela Tašler, Katja Klepo, Tomislav Bagić, Marin Škufca, Denis Nemčević i Gabrijela Kupanovac

- Rizici postoje. Zadnjih godina bilježimo jako veliki broj prijava neplaćanja. Trenutno su to prijave iz Njemačke, Austrije, Slovenije, zbog insolventnosti kompanija. Posebno je to izraženo u sektorima transporta, logistike, građevinarstva, tiskarstva, drvne industrije. Nedavno su rezultati HGK-ovog istraživanja pokazali da preko 40 posto poduzetnika očekuje poteškoće u naplati, međutim, 90 posto njih nema namjeru osiguravati potraživanja – rekla je Kupanovac.

Klepo kaže da za sada AD Plastik nema problema oko naplate. Na pitanje jesu li za AD Plastik kineski proizvođači prijetnja ili prilika, odgovorila je da na poslovne situacije ne treba gledatii kao na prijetnju, već kao na priliku. Rekla je da je kineska autoindustrija jako napredovala i postala vrlo konkurentna europskoj.

- Ta je zemlja već osvojila europsko tržište automobila – rekla je Klepo.

Za dodanu vrijednost trebaju istraživački centri

Na posljednjem panelu raspravljalo se o tome što hrvatske kompanije trebaju mijenjati u proizvodima, procesima i poslovnim modelima kako bi ostvarile veću dodanu vrijednost na globalnom tržištu. Na njemu su sudjelovali članica izvršnog poslovodstva i direktorica prodaje i marketinga za izvozna tržišta u Ericsson Nikola Tesla Jagoda Barać te čelnici kompanija Sergio Galošić (Amelicor Group), Boris Popović (Alarm automatika) i Matt Darko Sertić (Applied Ceramics).

Barać je rekla da je za Ericsson Nikola Tesla ključna suradnja s akademskom zajednicom. Niz je projekata ta kompanija provela i provodi u suradnji sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER), osječkim Fakultetom elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija te sa splitskim Fakultetom elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje. No Hrvatskoj kao državi nedostaje brend visokotehnološke zemlje, rekao je Popović.

Konferencija o izvozu 2026. Panel: Gordana Gelenčer, Sergio Galošić, Jagoda Barać, Boris Popović i Matt Darko Sertić

- To osjećamo u Alarm automatici gdje u Hrvatskoj prodajemo rješenja, a u inozemstvu samo proizvod. Najveću dodanu vrijednost stvara znanje zaposlenika, pa organizacija, zatim proizvod i na kraju menadžment – rekao je Popović.

Galošić se nadovezao rekavši da naša industrija ima problema s dodanom vrijednošću.

Hrvatska ulaže 1,5 posto u razvoj i istraživanje, dok je EU prosjek 2,2 posto. U bogatijim zemljama to je preko tri posto, a u Izraelu oko šest posto. Nemamo problem sa znanjem, nego kako ga ugraditi u proizvod. Tu gubimo konkurentnost. Poduzetnici moraju biti odvažniji u ulaganju u R&D – poručio je Galošić.

Sertić je rekao da se zadnjih par godina globalno tržište raspodjeljuje na nekoliko regionalnih tržišta: američko, europsko, na dalekoistočnu Aziju… 

- Na svakom se moraš potruditi da uspiješ. Kina ne želi američki proizvod, pa smo proizvodnju preselili u Sisak kako bismo došli na kinesko tržište. I obratno. Važno je da se možete postaviti na noge kako vas tržište baci – rekao je Sertić.

Sudionici su se složili da Hrvatska treba istraživačke centre čija će istraživanja tvrtke koristiti za razvoj.