Minimalni troškovi obnove Zagreba nakon potresa iznosit će 42 milijarde kuna, što uključuje isključivo obnovu pojačanjem konstrukcijskih elemenata zgrada, rečeno je u ponedjeljak na konferenciji 'Budućnost građevinskog sektora: Obnova Zagreba - hrvatski new deal'.
Državni tajnik Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Željko Uhlir rekao je na konferenciji koju je organizirao Poslovni dnevnik da se spomenutih 42 milijarde kuna odnosi na čistu, osnovnu obnovu, s tim da će se zgrade koje su pojedinačno kulturno dobro obnavljati u cijelosti.
To je ministarstvo u svojim projekcijama predvidjelo još nekoliko solucija, cijena kojih također ovisi o razini obnove. Naime, prema metodologiji Svjetske banke, u što su uključeni šteta i gubici koje je potres uzrokovao, cijena obnove bila bi 11,5 milijardi eura, dok bi najbolja, sveobuhatna, obnova, stajala 17 milijardi eura.
- Ta je brojka rađena za Solidarity fond EU-a koji prema ukupnim štetama može dodijeliti državi članici do šest posto štete. S obzirom da je cijela Europa zahvaćena virusom očekujemo da to neće biti šest posto. Svi prijavljuju velike štete u gospodarstvu zbog covida, a mi imamo dodatnu štetu i zbog potresa - naglasio je Uhlir.
Po njemu, obnova Zagreba sigurno može biti novi hrvatski new deal.
Smatra da hrvatski stručnjaci imaju znanje i sposobnost obnoviti Zagreb, uz ostalo jer su iskustvo stjecali i u svim ranijim nedaćama kroz koje je država prolazila: od poslijeratne obnove, obnove nakon potresa u Dubrovniku i Stonu, poplava...
- Reakcija na katastrofu takvog tipa morala je biti munjevita. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja momentalno je pristupilo izradi zakonskog okvira kojim bi se postupalo u obnovi nakon potresa - istaknuo je Uhlir, koji je 'iznimno razočaran' što Zakon o obnovi nije još uvijek izglasan.
Dodao je i da je spomenutih 42 milijarde kuna vrijednost 10 posto BDP-a Hrvatske ili 18 Peljeških mostova, a da s druge strane naše graditeljstvo zauzima 5,5 posto BDP-a.
Otkrio je i da ukupni godišnji prihodi deset ovdašnjih vodećih tvrtki iz područja visoke gradnje iznose pet milijardi kuna. Po Uhliru, potrebno je osnažiti graditeljstvo, posebno visokogradnju.
- Samo povezivanjem gospodarstva, politike i znanosti moguće je pokrenuti hrvatski new deal. Ministarstvo graditeljstva je postavilo preduvjet no potrebna je odlučna provedba - rekao je državni tajnik.
Uhlir smatra i da Zakon o obnovi još uvijek nije izglasan jer se, kako tvrdi, previše osluškivalo mišljenja koja su dolazila sa svih strana.
- Zakon se može brusiti sto godina, ali to nema nikakvog smisla - misli Uhlir, dodavši kako je i predizborno vrijeme zaustavilo cijeli proces sa zakonom, ali i kako država ne smije ostaviti svoje građane da ostanu sami. Istaknuo je i da će se najprije obnavljati zgrade od primarnog interesa, poput bolnica i slično.
Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Ivica Rovis kazao je da je od 25.312 pregledanih zgrada njih 1.309 dobilo crvenu oznaku privremene neupotrebljivosti, njih 4.889 žutu, a 18.769 zelenu. Naglasio je i da je na oko 30.500 građevina u Zagrebu prijavljena neka šteta uzrokovana potresom. Obnova Zagreba od posljedica potresa po njemu će biti najveći poduhvat u povijesti grada.
- Sve što se napravi morat će trajati desetljećima - istaknuo je Rovis dodavši i da tijekom obnove treba voditi računa i o energetskoj učinkovitosti.