Iako je pandemija Covid-19 zahvatila cijelu zemlju, točnije cijeli svijet, vidljive su i neke regionalne razlike. Analizom lokalnih učinaka pandemije pozabavili su se i ekonomisti okupljeni u Ekonomskom savjetu udruge Glas poduzetnika (UGP) u svom prijedlogu oporavka hrvatske ekonomije i kritici Vladinog Nacionalnog plana za oporavak i otpornost 2021. do 2026.
- Nakon turističke sezone možemo vidjeti koji su dijelovi zemlje ostali posebno izloženi i osjetljivi daljnjim pandemijskim šokovima. Radilo se o 20 posto tvrtki po općini koje i dalje primaju potpore za zapošljavanje. To je svakako dalmatinska obala, posebice jug Dalmacije i dubrovačko područje, otoci, te dijelovi Istre i Kvarnera uz obalu. Izloženost tih krajeva pandemiji dodatno je pojačana drugim lockdownom kada je oko 40 posto tvrtki na istim područjima ponovo tražilo potpore za zapošljavanje – kaže Vuk Vuković, osnivač Ekonomskog savjeta UGP-a.
Implikacije za ovu godinu su značajne. – Ako opet budemo imali sezonu na 40-50 posto od 2019., možemo očekivati nastavak problema velikog broja tvrtki izloženih turizmu i potencijalni rast nezaposlenosti do kraja godine. Opet smo u situaciji da nemamo predsezonu, kada tradicionalno u Hrvatskoj najviše raste potražnja za radom tako da ne možemo očekivati jači oporavak zaposlenosti – kaže Vuković.
Prema analizi UGP-a, preko polovice svih tvrtki u Hrvatskoj dobile su barem jednu državnu potporu za očuvanje radnih mjesta (u trećem i četvrtom mjesecu 2020.), stoga ne čudi da je u svakoj općini distribucija bila između 20 i 60 posto. Male regionalne razlike su postojale. Primjerice, veća je izloženost bila u južnoj Dalmaciji na obali nego u sjevernoj Dalmaciji, slično kao i u zapadnom te istočnom dijelu Istre. Također, Grad Zagreb bio je manje izložen nego okolica i sjever Hrvatske.
No, nakon turističke sezone stanje je bilo drugačije. Većina tvrtki na sjeveroistoku zemlje više nije bila na potporama za očuvanje radnih mjesta. Najviše izložene ostali su dijelovi Istre i Kvarnera (10 do 20 posto tvrtki su i dalje na potporama u 9. mjesecu) te dalmatinska obala (20 do 30 posto širom Dalmacije te do 40 posto tvrtki na dubrovačkom području su i dalje na potporama nakon sezone).
Turistička sezona u kojoj smo ostvarili 50 posto prometa iz 2019. godine očigledno je manje osjetila posljedice pandemije u Istri nego u Dalmaciji, gdje je i dalje veliki broj ugroženih tvrtki i radnih mjesta unatoč izostanku lockdowna i strogih mjera te lijepom vremenu. Tvrtke i dalje osjećaju posljedice pandemije, ostvaruju niže promete i ne mogu zadržati radnike bez potpora. Zanimljivo, u Zagrebu je manje od 10 posto tvrtki nastavilo primati potpore u to vrijeme, uglavnom mikro i male tvrtke u ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima.
Nakon drugog lockdowna u 11. i 12. mjesecu ponovo je vidljiv porast broja tvrtki prilično jednoliko po čitavoj zemlji, gdje je u prosjeku 20 posto svih tvrtki obuhvaćeno mjerama. Dalmatinska obala te dijelovi Istre i Kvarnera i dalje ostaju jače izloženi od ostatka Hrvatske, što znači da u tim dijelovima postoji najveća opasnost rasta nezaposlenosti i propasti tvrtki po isteku mjera ali i po isteku moratorija na kredite.
Inače, UGP je među prvima u travnju prošle godine izašao s procjenom ugroženih radnih mjesta i potencijalnog rasta nezaposlenih. Tada su govorili o ukupno 500 tisuća ugroženih radnih mjesta što je gotovo identično ukupnom broju ljudi koji su se našli na potporama. Projekcija UGP-a bila je oko 160 tisuća novih nezaposlenih ako Vlada ne primjeni konkretne mjere pomoći.
Na koncu, nezaposlenost je rasla za oko 60 tisuća ljudi, dok je radnih mjesta u prosincu i dalje bilo ugroženo oko 160 tisuća - radnici koji i dalje primaju pomoć od države. Ovaj broj bi se mogao povećati zbog trajanja lockdowna u prvom i drugom mjesecu 2021. te potencijalnih novih zatvaranja u travnju. Stoga je, ističu u UGP-u, procjena o 160 tisuća novih nezaposlenih i dalje realna, pošto bi taj broj lako bio dostignut bez mjera za plaće.