Različite sorte rajčica grappolo, koje svakodnevno možemo naći na policama gotovo svih trgovačkih lanaca i drugih trgovina, u velikom broju stižu iz svetonedeljske tvrtke Rajska, danas najvećega proizvođača specijalnih sorta svježih rajčica u Hrvatskoj. Na godinu iz njezinih staklenika iziđe gotovo četiri milijuna komada pakiranih rajčica
Za Zvonimira Belića poslovno putovanje počelo je u Svetoj Nedelji potkraj 90-ih proizvodnjom jagoda, rajčica i krastavaca. No od 2000. prelazi se na proizvodnju samo rajčice grappolo i zatim 2009. pada odluka o uzgoju i specijalnih sorti cherry, shake i koktel, nakon čega otvara tvrtku Rajska (Zarja grupa do 2020.), najvećega proizvođača specijalnih sorti svježih rajčica u Hrvatskoj. Za rajčice su se odlučili jer se one nakon luka i krumpira tu najviše jedu i uz to su najzdravije povrće (iako su, zapravo, botanički voće jer nastaju oprašivanjem cvijeta).
Belić, vlasnik i direktor Rajske, naglašava da je riječ o najkvalitetnijim i najukusnijim posebnim hibridnim sortama (nisu GMO) za koje imaju ekskluzivno pravo na proizvodnju i prodaju u Hrvatskoj. Tvrtka je ujedno pionir hidroponskog uzgoja u nas, kod kojega se umjesto u zemlju biljka sadi u teglu ili u vreću s kompostom. Primjenjuju ga već 21 godinu i u uzgoju jednu od glavnih uloga ima i – 10.000 bumbara. Godišnje proizvedu gotovo četiri milijuna komada pakiranih rajčica koje se prodaju dugogodišnjim poslovnim partnerima, veletrgovcima i velikim trgovačkim lancima. U Hrvatskoj se mogu pronaći u Konzumu, Plodinama, Sparu, Kauflandu, Tommyju, Jadranka trgovini i NTL-u, u Sloveniji su dostupni u Mercatoru, Sparu, Hoferu i Tušu, a u Srbiji u Idei, Mercatoru i Delhaizeu.
Ništa bez bumbara
– Željeli smo se razlikovati od konkurencije i stvoriti prepoznatljiv proizvod pa smo se odlučili na rebrendiranje. Tako su naši proizvodi od travnja 2019. dostupni pod imenom 'Rajska' i pod novim geslom 'Miris ljeta, okus raja'. Od početka proizvodnje usmjerili smo se na kvalitetu rajčica i zahvaljujući tehnologiji i tomu što se ne koristimo pesticidima i herbicidima u zaštiti rajčica održavamo kvalitetu svojih proizvoda, što su prepoznali i u svijetu. Tako smo 2013. dobili priznanja na Tomato Inspiration Eventu, na kojem smo svrstani među pedeset najpriznatijih svjetskih proizvođača sorti cherry i koktel. U hidroponskom uzgoju u etažama rabimo kompost koji nije onečišćen metalima i tretiran ikakvim kemijskim sredstvima ili pesticidima. To utječe na kvalitetu ploda jednako kao i to što rajčice rastu zatvorene u stakleniku, odnosno u zaštićenim uvjetima, zbog čega biljke nisu izložene nepovoljnim vremenskim uvjetima i bolestima. Osnovna je prednost stoga berba devet mjeseci u godini, od travnja do prosinca. U uzgoju su iznimno važni i bumbari, koji prirodno oprašuju cvjetove rajčice pridonoseći njihovu sočnijem okusu. Upravo zato u takvu sustavu nema potrebe za kemijskom zaštitom bilja i nema straha od onečišćenja našeg proizvoda, vode i tla – opisao je Belić.
Za hrvatsko tržište
Staklenici Rajske, čije je osnivanje na početku financirano iz osobnih sredstava, prostiru se na više od 50.000 četvornih metara. No sredstvima Europske unije najprije su 2009. sagradili najsuvremenije staklenike od dva i pol hektara i uložili u tehnologiju vrijednu pet milijuna eura. U drugom investicijskim ciklusu 2017. udvostručili su proizvodne kapacitete na sadašnjih pet hektara.
– Vrste rajčica koje nudimo su iznimno slatka Bumblebee; slatka je i Sunstream, koja se smatra i najkvalitetnijom sortom na svijetu, te najaromatičnija Campari, s visokim udjelom šećera, ali i savršeno uravnoteženim omjerom slatkoće i kiselosti, zbog čega daje sočan i bogat okus. Harmony se vrlo dobro prilagođava širokom rasponu uvjeta u okolini, a krasi je posebna slatkoća, sočnost i pikantnost. Kumato je pak rajčica intenzivna i slatka okusa, poznata po tamnosmeđoj boji. Kad je Hrvatska postala članica EU, makroekonomisti su nam objašnjavali da se trebamo okrenuti izvozu. Prema njihovoj preporuci, svoje proizvode trebali bismo prodavati vani napuštajući vlastito tržište koje onda ostaje otvoreno uvoznicima robe lošije kvalitete. Što naši kupci i država imaju od takve politike? Mi smo se odlučili za hrvatsko tržište. Dugo upozoravamo na problem uvoza nekvalitetne rajčice koje ugrožavaju nas domaće proizvođače uz loše, često zavaravajuće deklariranje proizvoda. Bez obzira na to, kupci nas prepoznaju i traže naše proizvode – upozorava Belić.
Kao jedan od većih problema Belić izdvaja odvoz otpada jer u proizvodnji uvijek nastaju plodovi koji nisu za prodaju. Objašnjava da prema hrvatskim zakonima ne smiju odvoziti otpad, već za to moraju angažirati tvrtke koje se bave time i rajčice odvoze u biopogone, kompostane ili na odlagalište. Te se tvrtke naplate od krajnjega kupca i od proizvođača, no Beliću nije jasno zbog čega oni to sami ne bi smjeli odvoziti jer ih mjesečno odvoz stoji 50.000 kuna, što za tvrtku i njihove veličine nije beznačajan iznos.
Radnici iz Indije i Nepala
– Nosivost staklenika je problem pri pribavljanju građevinskih dozvola jer naši podzakonski propisi nisu usklađeni s pravnim standardima EU. Kod nas nema koeficijenata koji bi korigirali nosivost grijanih staklenika, pa se tako zahtijeva veća nosivost staklenika nego u Sibiru! Za Hrvatsku je propisana nosivost staklenika od 75 kilograma, a za Rusiju, primjerice, 45 kilograma!
Nadalje, 2019. pojavio se problem nedostatka radnika, no stvar je spasila mjera države koja je otvorila dodatne kvote za poljoprivredne radnike. A kad se otvorila mogućnost uvoza stranih radnika preko agencije za zapošljavanje, svoj tim upotpunili smo s tridesetak radnika iz Indije i Nepala. Danas oni vrijedno rade i brzo su se prilagodili novoj zemlji i kulturi pa sad imamo 103 zaposlena. Troškovi proizvodnje izrazito su visoki, stoga stalno pozivamo odgovorne institucije da poljoprivrednicima omoguće povoljnije uvjete proizvodnje jer se tako utječe na formiranje cijene domaćih proizvoda i konkurentnost na tržištu – iznosi Belić.
Ipak uspješna 2020.
Na početku širenja koronavirusa Rajska je osjetila udar na poslovanje zato što se uvođenje restriktivnih mjera preklopilo s početkom njezina proizvodnog ciklusa. Prvi prinos rajčica dozrijeva upravo sredinom ožujka pa se za početnih deset dana provođenja epidemioloških mjera osjetio toliki pad prometa da se, nažalost, morala baciti roba vrijedna pola milijuna kuna, kaže Belić.
– Svemu su presudili skraćeno radno vrijeme trgovina i ograničen broj ljudi u zatvorenim prostorima. Tržište se ubrzo samo reguliralo jer se zbog obustave uvoza nedostatak robe nadoknadio domaćim proizvodima, a mi smo bili spremni u kratkom roku popuniti nestašicu koja je nastala na hrvatskom tržištu voća i povrća. Zahvaljujući gospodarskim mjerama, niti smo otpustili ijednog radnika niti smo morali rezati plaće. Uspješno smo nastavili proizvodni i prodajni ciklus. Štoviše, izrazito smo zadovoljni poslovnim rezultatima koji su nadmašili sve naše prognoze, što se nastavilo i ove godine. Lani smo tako ostvarili 32,5 milijuna kuna prihoda, a 2019. uprihodili smo 28 milijuna uz dobit od oko tri milijuna kuna. Unatoč svim crnim prognozama, pokazalo se da je poljoprivreda na kraju najvažniji oslonac svakoga gospodarstva. Mi smo spremno odgovorili na tržišne potrebe u trenucima kad je to bilo najteže i dalje smo spremni na svaki izazov u poslovanju – poručuje Belić.
Danas je velik dio tvrtkine proizvodnje digitaliziran, a mnogo su ulagali u rebrendiranje i vizualni identitet. Europskim novcem Belić namjerava optimirati i digitalizirati sve tvrtkine sustave proizvodnje kako bi održala status najsuvremenijeg proizvođača rajčice.