Piše: Robert Jurišić, S-Grain BI
Eskalacija sukoba na granici Ukrajine i Rusije te opasnost od izbijanja (općeg) rata glavna je vijest već duže vrijeme u svijetu. Bezbrojne analize su već napravljene, svakakve (ne)provjerene informacije izmjenjuju se medijskim prostorom gotovo iz minute u minutu. Naravno da takva događanja imaju veliki utjecaj na tržišta, stoga ne treba čuditi da je volatilnost vrlo izražena, a da su gotovo sva tržišta na burzama u backwardationu (nazadovanju, situaciji u kojoj su cijene futuresa ugovora sa najbližim rokom dospijeća veća od onih s kasnijim rokom dospijeća – primjerice WTI crude oil ugovori MAR su skuplji od onih za APR, koji su pak skuplji od onih za MAY itd). Nakon što je u srijedu objavljena vijest o povlačenju ruskih vojnika te kada se nije dogodio napad u tu srijedu za koju su danima prije mnogi mediji najavljivali početak napada, tržišta su 'odahnula' što su mnogi investitori iskoristili priliku za uzimanje profita, što je dovelo do pada cijena. Međutim, sve se to do kraja tjedna preokrenulo nakon što su nastavljeni medijski napisi o nastavku tenzija na tom području i ponovnom zaoštravanju odnosa.
Invazija Rusije na Ukrajinu odrazila bi se na mnoga tržišta, od cijene žitarica i energenata, do obveznica i dionica. U slučaju pojave velikih rizika na tržištu (poput rata), investitori uvijek prelijevaju svoju imovinu u sigurnu imovinu, kao što su obveznice koje se smatraju najsigurnijom imovinom. Sigurno bi to i sada bio slučaj. Zlato kao još jedno utočište za investitore je doseglo najvišu razinu u zadnjih 13 mjeseci. Osim obveznica i zlata, švicarski franak se također smatra sigurnim utočištem. Odnos EUR/CHF je uvijek smatran kao jedan od najvećih indikatora geopolitičkog rizika u eurozoni. Krajem siječnja, CHF je ojačao na najvišu razinu od svibnja 2015.
Kada se govori o žitaricama i uljaricama, bilo kakav prekid isporuka s Crnog mora imao bi veliki utjecaj na rast cijena i posljedično na inflaciju. Četiri velika izvoznika – Ukrajina, Rusija, Kazahstan i Rumunjska isporučuju robe preko luka na Crnom moru. Ovisno o riziku rata, cijene žitarica imaju potencijala da padnu 10/20 €/t, ali i da narastu 30/50 €/t.
Energetski sektor također bi doživio znatan udarac. Europa uvozi do 40 posto plina iz Rusije, uglavnom preko plinovoda preko Bjelorusije, Ukrajine i Poljske. U slučaju rata, Rusija bi mogla smanjiti isporuke plina prema Europi, što bi ponovno moglo dovesti do rekordnih razina cijena plina koje su na trenutak bile u prosincu prošle godine. Osim toga, Europa bi bila suočena i s nestašicom struje jer se dosta struje proizvodi iz plina kao energenta. Paralelno, isporuka nafte iz Rusije prema Slovačkoj, Mađarskoj i Češkoj bila bi dovedena u pitanje, a na tržištu bi se brzo počelo špekulirati o nafti na razini 150 $/bbl. Na tim razinama cijena nafte najveći dobitnik bi bila Saudijska Arabija koja će onda svojim petrodolarima jačati utjecaj na SAD! Prema procjeni ECB-a, u Europi u ovakvom razvoju događaja najteže posljedice doživjele bi Austrija i Slovačka, a među industrijskim sektorima najviše bi vjerojatno trpio sektor osnovnih metala. Povrh svega, mnogo zapadnih kompanija i banaka (posebice europskih) imaju udjele u ruskim kompanijama i bankama ili zajedno s njima imaju osnovane joint-venture kompanije diljem svijeta. Francuske i austrijske banke imaju veliku izloženost prema Rusiji, a slijede ih američke, japanske i njemačke banke.
Osim rizika rata, monetarna politika, infacija i kamatne stope su također važna tema koja ima veliki utjecaj na tržišta. Glavna spekulacija na tržištu je pitanje za koliko će postotnih bodova podići kamatne stope FED na svom sastanku u ožujku – 0,25 posto ili 0,5 posto? Rast kamatnih stopa će imati utjecaj na ekonomiju, ali uz vremenski pomak. Možemo si ovdje postaviti pitanje – ako smanjenje kamatnih stopa nije riješilo problem u periodu niske inflacije, hoće li podizanje kamatnih stopa riješiti problem visoke inflacije? Povijesno gledajući, nakon perioda gdje je inflacija bila ispod 3 posto u period od 5 ili više godina, a nakon toga skočila na više od 7 posto, vrlo su male šanse da se ona u narednih 5 godina vrati na ispod 3 posto, dok je u 33 posto slučajeva to završilo sa inflacijom iznad 10 posto u prosjeku u narednih 5 godina! U Njemačkoj, cijene proizvođača u siječnju narasle su 25 posto u odnosu na siječanj 2021. Rekordan godišnji porast, najveći od 1949. od kada se vodi ta statistika!
U moru pesimizma i straha, jedna pozitivna vijest. Zalihe plina u EU+UK vratile su se unutar granica petogodišnjeg prosjeka. To je posljedica što je na sreću ova zima bila blaža od prosjeka, a što je rezultiralo nešto manjom potrošnjom plina nego je to uobičajeno za ovaj period godine. Zamislite samo scenarij da je ove godine u Europi bila povrh svega još i nezapamćena zima!
U agri sektoru, danas američke burze ne rade zbog praznika u SAD-u. I dalje je dominantna tema (osim rata) potencijalna suša u SAD-u koja bi mogla utjecati na stanje usjeva pšenice te pad potencijala proizovdnje soje i kukuruza u cijeloj Južnoj Americi. Gotovo svaki tjedan razne agencije ili specijalizirane kompanije koje se time bave (globalne i lokalne) smanjuju brojke očekivane žetve, prvenstveno u Brazilu, Argentini i Paragvaju, a što se onda odražava na cijene na burzama (rastu). Prema procjenama američke NOAAe, postoji 77 posto vjerojatnosti da će se efekt La Niña nastaviti u periodu ožujak-svibanj, što će značiti temperature veće od prosjeka u njihovom glavnom pojasu za proizvodnju žitarica (tzv corn belt). U SAD-u predstoji proljetna sjetva. To je priod kada tržište pokušava procijeniti koliko će hektara biti zasijano kojom kulturom, kako bi mogli napraviti balance. Prema prvim procjenama očekuje se da će 37,2 mil ha biti zasijano kukuruzom i 35,4 mil ha sojom. Ove godine može se očekivati da uslijed viših cijena umjetnih gnojiva ratari zasiju više soje umjesto kukuruza jer soja zahtjeva manje gnojiva.
Visoke cijene žitarica odražavaju se na proizovodnju svinja. Sve je veći broj proizvođača diljem svijeta koji imaju ozbiljnih problema u svom poslovanju. U pravilu, visoke cijene žitarica dovode do smanjenja potražnje za stočnom hranom. Zaključno sa 13. veljače, izvoz pšenice iz EU bio je 17,3 mil tona (vs 16,87 mil tona prošle godine za isti period), izvoz ječma bio je 5,15 mil tona (vs 4,85 mil tona prošle godine za isti period), dok je uvoz kukuruza bio 10,12 mil tona (vs 10,46 mil tona prošle godine za isti period). Ruski SovEcon je dao nove procjene nove žetve pšenice u Rusiji, 85 mil tona, 3 mil tona više od zadnje procjene (u odnosu na 75 mil tona procjenjene proizvodnje pšenice u 2021). Pad cijena roba na burzama sredinom prošlog tjedna mnoge zemlje uvoznice su iskoristile za tendere, pa je tako Alžir kupio 700 tisuća tona pšenice, dok je Egipat kupio 180 tisuća tona rumunjske pšenice.
Cijena aluminija dotaknula je novu rekordnu razinu, 3.313 $/t usljed smanjenja globalnih zaliha i straha od daljnjih poremećaja u opskrbnom globalnom lancu. Rusija je veliki proizvođač i dobavljač metala, stoga bi bilo kakve sankcije oko zabrane izvoza imale velike posljedice na cijenu i dostupnost. Povrh toga, Kina kao najveći globalni potrošač i proizvođač aluminija, uslijed pandemije i nastojanja da se smanji zagađenje tijekom OI, smanjila je proizvodnju što je samo dodatno utjecalo na rast cijena. Cijena čelika i dalje relativno visoka. Niske zalihe te očekivan nastavak infrastrukturnih projekata planiranih o strane kineske vlade stvaraju pritisak na strani potražnje.
