Početak kraja niskih kamata i beskrajnog obilja kredita

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

Moralni hazard u kojem su u godinama kreditomanije sudjelovali bankari, građani, tvrtke i Vlada počinje stizati na naplatu

 Kad bi se na kraju ove godine birao novinski naslov koji najdalekosežnije oslikava ekonomski trenutak Hrvatske, u najuži izbor morao bi ući onaj koji kaže da 'PBZ podiže kamatu na kredite u švicarskim francima'. Odnosi se na PBZ-ovu odluku da od 1. kolovoza za jedan postotni bod poveća kamatu na nove i već odobrene stambene, hipotekarne i autokredite uz valutnu  klauzulu u 'švicarcima'. Ako bi se tražile ključne riječi kojima se može opisati 2007. godina, došlo bi se do triju: izbori, krediti i kamata. Dakle, prvospomenuti naslov od triju najvažnijih sadrži dvije. Izbori će, naravno, na poseban način obilježiti ovu godinu. Oni će, međutim, doći i proći.

A tema o kamatama i kreditima tek se otvara i, prema svemu sudeći, obilježit će život pojedinaca i tvrtki u godinama koje dolaze.Premda u PBZ-u objašnjavaju da se kamate u 'švicarcima' povisuju zbog povećanja cijene švicarskog franka na tržištu, dublja je istina da je to i privikavanje građana i tvrtki na dosad nezamislivu situaciju. Hrvatska je došla do početka kraja razdoblja niskih kamata, a istodobno i početka kraja beskrajne ponude kredita.Na vrhuncu dijeljenja kredita šakom i kapom inovativni šefovi poslovnica slali su svoje djelatnike da po kafićima pronalaze uzimatelje kredita.

Nakon što je guverner Rohatinski ostao čvrst u namjeri da neoporezivi rast bankarskih kredita drži na 12 posto na godinu, uskoro bi se mogle u razgovorima uz kavu čuti odavno zaboravljene rečenice: 'Treba mi kredit. Imaš li kakvu vezu u banci?'Izgledna nestašica novih bankarskih kredita, praćena rastom kamatnih stopa, novi je primjer promjene agregatnog stanja života iznad mogućnosti i svih skrivenih neravnoteža ekonomskog sustava u Hrvatskoj.Do 1993. minusi su bili ugrađeni u hiperinflaciju. Zatim je proveden antiinflacijski program pa je neravnoteža pretvorena u visoku nelikvidnost. Kad se krenulo u rezanje nelikvidnosti - posljedica je bio skok nezaposlenosti.

Političarima ni to nije bilo ugodno pa se krenulo u stvaranje radnih mjesta. Pa je viša zaposlenost plaćena zaduživanjem u inozemstvu. Tjeralo se s tim dok god se moglo. Sada, kad je probijena razina od 30 milijardi eura, Središnja je banka povukla ručnu. Posljedica: početak nestašice kredita. Nije riječ o procesu koji će se dogoditi u nekoliko tjedana. Na sreću premijera Sanadera, 2007. se još može nekako zakrpati, ali u 2008. smanjenje rasta kredita pokazat će posljedice. Budu li, primjerice, bankari otežali dobivanje kredita za stanove, posljedica će biti smanjenje poslova u građevinarstvu. Manje zaposlenih građevinara značit će za banke još više korisnika kredita koji neće biti sposobni vraćati kredite.

A ljudi bez plaća manje će ići u trgovine pa će se kontrakcija preliti u mnoge sektore. Prvi kartal 2007., u kojemu je zabilježena stopa rasta BDP-a od 7,1 posto, bit će, prema svemu sudeći, umjetno stvoreni vrhunac nakon kojega će početi kraj neutemeljena ekonomskog buma.Zbog kamata i kredita pobjednik na parlamentarnim izborima u studenom neće moći mirno spavati. Nad domaće i međunarodne prilike počinju se nadvijati oblaci, a istine koje su se gurale pod tepih, počinju iskakati. Nedavno izdanje Privrednog vjesnika o hrvatskoj financijskoj industriji sadrži i uznemirujući podatak.  Viceguverner HNB-a Davor Holjevac prenio je da su potraživanja banaka od građana i tvrtki koji kasne  više od 90 dana 21,7 milijardi kuna.

A to je bilo u vrijeme kreditnog obilja kad su bankari, komu god su mogli, nudili nove kredite za otplatu starih. Dolazi vrijeme kad će se vidjeti tko je koliko zagazio u bankarski moralni hazard. Danas je dojam da su sve investicije za koje su se građani i tvrtke zaduživali zdrave. Kad se pojave prvi znaci krize, mnogi će se plasmani pokazati sumnjivima i teško naplativima.Posebno će bolno biti građanima. Navukli su se na nevjerojatno zaduživanje pa prijete mnoge obiteljske drame. Na pitanje što učiniti, najbolje odgovara novi slogan Zagrebačke banke: 'Riješi se dugova - počni štedjeti.' To je lako reći, ali teško izvesti. Bit će to još jedna bolna pouka da su ekonomski zakoni spori, ali neizbježni.