'Sirovi' biznismeni postaju opasni političarima-zaštitnicima

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

Mudri poduzetnici počinju shvaćati da su prošla vremena kad se, bez opasnosti za biznis, moglo razbijati lokale i pregrađivati rijeke

Lički poduzetnik Joso Mraović, javnosti najpoznatiji po sudskom procesu što se vodi zbog navodnog silovanja američke košarkašice Illishe Jarret, opet je na sebe skrenuo pozornost. Ovaj put nedvojbeno je da je u mjestu Bilaj, blizu svoje obiteljske kuće, a nije zatražio nikakvu dozvolu, izbetonirao obalu rijeke Like. A još nije do kraja jasno je li miniranjem produbljivao korito i pregrađivao rijeku. Desetak dana prije na novinskim stupcima našao se poduzetnik Željko Žužić, vlasnik šoping-centra Solidum u Zagrebu, jer je njegov sin Hrvoje, vozeći u pijanom stanju, u Velikoj Gorici usmrtio 19-godišnju djevojku. Pokazalo se da, kao i sin, i otac ima na desetke prijava za prometne prekršaje, a isplivalo je i da se u Općinskom sudu u Glini vodi postupak protiv oca i sina Žužića zbog kaznenih djela prijetnje i uništenja tuđe imovine. Doda li se tome i afera u kojoj je treći poduzetnik optužen zbog skidanja pedofilskih sadržaja s interneta, nameće se pitanje što se to događa s hrvatskom poduzetničkom klasom.

Detaljna bi analiza vjerojatno pokazala da su nedjela koja završavaju u crnoj kronici, kad je riječ o 50-ak tisuća ljudi koji bi se u Hrvatskoj mogli svrstati pod široko rastezljivi pojam poduzetnika, postotno slično zastupljena kao i u cjelokupnoj populaciji. Poduzetnici su, međutim, istaknuti članovi zajednice i svako njihovo zastranjivanje (ili zastranjivanje članova njihovih obitelji) ima daleko veću težinu nego kad se nešto slično dogodi 'običnim ljudima'. Od početka tranzicije do danas, kad je o poslovnim rezultatima riječ, zapravo i nije bilo bitno kako se neki poslovni čovjek ponaša. Štoviše, oni koji nisu imali obzira i moralnih granica često su pobjeđivali konkurente koji su pokušavali igrati u okviru zakona i morala. Ne treba biti naivan pa očekivati da će se to u kratkom roku sasvim promijeniti.

Agresivaca koji ne biraju metode tržišne borbe ima i u razvijenim kapitalističkim zemljama. Ali ako tijekom godina nisu uspjeli sofisticirati te svoje porive, najčešće su završavali na marginama poslovne zajednice. Poruka hrvatskim poduzetnicima mogla bi glasiti: Došlo je vrijeme kad morate početi paziti na vlastito i ponašanje svoje obitelji. Još ima vremena za odvajanje od 'nestašne' prošlosti. One koji to ne učine prvi će napustiti njihovi dojučerašnji politički pokrovitelji. Ako si privatni poduzetnici još i mogu dopustiti bahatosti, političari su shvatili koliko je opasno za karijeru budu li uhvaćeni u nečasnim radnjama ili druženju s problematičnim 'biznismenima'. Naravno da će mnogi biti uvučeni u mutne igre, ali će to činiti s poduzetnicima s kojima je manja opasnost od ekscesa i skandala. Oni koji ostanu u igri s problematičnima izlažu riziku vlastitu karijeru.

Dokaz tome je i brza reakcija Darka Milinovića, predsjednika ličko-senjskog HDZ-a, u vezi Mraovićeve devastacije rijeke Like:
- Užasnula me spoznaja o tome. Neobjašnjivo je tako brutalno iživljavanje nad onim što Ličanima najviše vrijedi. Apeliram na sve mjerodavne da odmah reagiraju. Tu se dolazi do ključne točke koja će odrediti hoće li doći do podjele poduzetnika i menadžera u Hrvatskoj na 'sirovine' i na one koji to nisu. U najširoj javnosti postoji kritična masa za to. Dokazuju to i prosvjedi ispred Žužićeva centra Solidum nakon što mu je pijani sin ubio djevojku. Naravno da roditelj ne može, ni uz najveće napore, sa sigurnošću odrediti ponašanje svoje djece. Nekad od više djece, jednako odgajane, jedno zastrani, a ostala ne.

No, ako se pokaže da roditelj svojim primjerom zapravo daje signal nasljednicima, ako je javna osoba i k tome poduzetnik, mora biti spreman pretrpjeti štetu. Društveno odgovorno ponašanje, sve važnije u svijetu biznisa, podrazumijeva i odgovorno ponašanje pojedinaca. Dogodi li se čudo pa proradi pravna država, pošteni poduzetnici možda se neće osjećati, kao često do sada, naivci i budale. U popravljanje ozračja bi se, na kraju, morale uključiti i poslovne udruge (HGK, HUP, Croma...), od kojih se također očekuje da se jasno odrede prema svojim članovima koji su prevršili mjeru.