Ekonomski fakultet - Zagreb u središtu najvažnijih razgovora o novcu

Financije bez filtera: prilike i izazovi digitalnog doba – 4. Regionalna konferencija financijske pismenosti još je jednom potvrdila vodeću ulogu Ekonomskog fakulteta u Zagrebu u oblikovanju stručnog dijaloga i promicanju financijske pismenosti u suvremenom društvu.

Tjedan financijske pismenosti i ove je godine nadmašio format klasične konferencije – prerastao je u platformu koja povezuje akademsku zajednicu, donositelje odluka, financijsku industriju i širu javnost s ciljem jačanja financijske otpornosti građana. Upravo Ekonomski fakultet Zagreb, kao vodeća obrazovna institucija u području ekonomije i financija, kontinuirano potvrđuje svoju stratešku ulogu u oblikovanju financijski pismenijeg društva i otvaranju prostora za relevantne i pravovremene rasprave.

Konferenciju je otvorila prof. dr. sc. Sanja Sever Mališ, dekanica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, naglasivši kako financijska pismenost danas nadilazi osnovno razumijevanje novca.

– U digitalnom dobu, gdje su informacije dostupnije nego ikad, ključno je razviti sposobnost kritičkog promišljanja i donošenja kvalitetnih financijskih odluka. EFZG ima odgovornost biti predvodnik u tom procesu – rekla je dekanica.

Sanja Sever Mališ

Uz nju, uvodne riječi uputili su i Gordan Šumanović, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova, te izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić, organizatorica konferencije, istaknuvši kontinuitet projekta i njegov sve veći utjecaj na regionalnoj razini. Šumanović je izjavio kako nas sve Tjedan podsjeća da financijska pismenost nije rezervirana samo za stručnjake te da je jednako važna za djecu, mlade i odrasle i za svaku osobu koja želi donositi bolje financijske odluke.

– U vremenu u kojem su financijske odluke sve brže, a provodimo ih digitalno građanima je potrebna ne samo informacija, nego i sposobnost prosudbe: kako razlikovati priliku od prijetnje, savjet od manipulacije, te dugoročnu vrijednost od kratkoročnog dojma – izjavio je Šumanović. 

Barbić je istaknula kako se cijela inicijativa temelji na trima ključnim vrijednostima – znanju, osnaživanju i napretku.

– Vjerujemo da znanje otvara nove mogućnosti i omogućuje donošenje promišljenih odluka, dok osnaživanje pojedincima daje slobodu izbora. Kada se to dvoje pretoči u odgovorno upravljanje osobnim financijama, rezultat je napredak te stabilniji i kvalitetniji život – naglasila je.

Program je otvoren predavanjem doc. dr. sc. Tomislava Ćorića, potpredsjednika Vlade i ministra financija, na temu povjerenja građana u financijski sustav. Istaknuo je kako stabilnost financijskog sustava ne počiva isključivo na regulativi, već i na razini financijske pismenosti građana.

– ​Povjerenje u institucije gradi se transparentnošću, ali i edukacijom, što ovu konferenciju čini važnim doprinosom javnom prostoru – rekao je ministar.

Konferencija financijske pismenosti

Prvi panel, 'Makro trendovi, mikro odluke: kako globalne promjene oblikuju naše financije', otvorio je raspravu o tome kako inflacija, geopolitičke nestabilnosti i tržišni pomaci izravno utječu na svakodnevne financijske odluke građana. Također, fokus je bio na mirovinskim sustavima i financijskoj održivosti starosti u kontekstu demografskog starenja Europe. U panelu su sudjelovali Ognjen Bagatin, serijski poduzetnik, menadžer i poduzetnički influencer, Slađana Ćosić, voditeljica Grupe Europske investicijske banke u Hrvatskoj, Tamara Perko, direktorica, Hrvatska udruga banaka, Tamara Rendić, predsjednica Uprave, Wiener osiguranje VIG i Ivana Žitnik, članica Uprave, EOS matrix, a panel je moderirala dr.sc.Eva Horvat, članica Uprave Raiffeisen mirovinskih fondova.

Rendić je istaknula kako se Hrvatska, kao i ostatak Europe, suočava s izraženim trendom starenja stanovništva – što je s jedne strane pozitivan pokazatelj duljeg životnog vijeka, ali istovremeno stvara značajan pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav. Naglasila je kako građani u mirovini danas primaju u prosjeku oko 40 posto svojih prethodnih primanja, a u najboljem slučaju oko 60 posto..

– Država pruža određenu razinu sigurnosti, no ključno je pitanje je li to dovoljno i kakav životni standard želimo u starijoj dobi – zaključila je.

Bagatin je dodao kako poslodavci i top menadžment trebaju dugoročno promišljati o dobrobiti svojih zaposlenika, osobito u kontekstu brige za mirovinu kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju te dodatnog zdravstvenog osiguranja. Naglasio je kako upravo takvi benefiti sve više postaju ključan element employer brandinga i jedan od presudnih faktora u privlačenju i zadržavanju kvalitetnih zaposlenika.

Perko je važnost štednje i ulaganja dodatno približila kroz osobni primjer razgovora sa svojom djecom. Istaknula je kako već u ranoj dobi potiče financijsku odgovornost – njezini sinovi, u dobi od 15 i 18 godina, već aktivno ulažu i razumiju osnovne principe upravljanja novcem.

Tamara Perko, Konferencija financijske pismenosti

– Pitala sam ih koliko realno mogu izdvajati mjesečno – rekli su 10 eura. Stavili smo to u Excel i izračunali što to znači na rok do mirovine, uz prosječan prinos poput onog S&P 500 kroz posljednjih 50 godina. Došli smo do iznosa od oko milijun eura – objasnila je. Naglasila je kako je poanta u razumijevanju principa, a to je da čak i mali, ali redoviti iznosi, uz vrijeme i disciplinu, mogu rezultirati značajnom financijskom sigurnošću.

Žitnik je navela kako su mlade generacije danas znatno informiranije zahvaljujući većoj dostupnosti sadržaja, od konferencija do društvenih mreža i podcasta te da je vidljiv napredak u financijskoj pismenosti, ali i kako je riječ o procesu koji nikada ne završava.

–​ Financijska edukacija je cjeloživotan proces. Tržište se stalno mijenja, pojavljuju se novi proizvodi i novi izazovi, i bez kontinuiranog učenja teško je donositi kvalitetne financijske odluke –  tvrdi Žitnik koja je dodala i kako financijska stabilnost ne dolazi iz jedne velike odluke, već iz niza malih koje donosimo svakodnevno.

Ćosić je rekla kako se Hrvatska suočava s izazovima koji su zajednički većini europskih zemalja, poput starenja stanovništva, stambene krize i utjecaja globalnih ekonomskih promjena, ali i s izraženom potrebom za ubrzanom digitalnom i zelenom tranzicijom.

– Ono što ohrabruje jest da su hrvatske tvrtke vrlo aktivne i optimistične kada je riječ o ulaganjima. Prema istraživanju Europske investicijske banke za 2025., čak devet od deset tvrtki u Hrvatskoj ulagalo je u protekloj godini i ima ambiciozne planove za daljnji rast, što je iznad europskog prosjeka – naglasila je.

Panelisti su zaključili kako je u takvom okruženju nužno razumjeti širu ekonomsku sliku kako bi se donosile kvalitetne osobne i poslovne odluke.

U panelu 'Od inovacije do manipulacije: AI, digitalizacija i nova lica starih prijevara' fokus je stavljen na izazove digitalnog doba. Panel je moderirala Petra Mlačić Vučemilović-Jurić, savjetnica ministra financija i novinarka, dok su u raspravi sudjelovali Marko Ćosić, direktor Sektora za digitalno poslovanje u Croatia osiguranju, Milan Listeš, Managing Director u BE-terna Croatia, Ivan Rukavina, rukovoditelj Sektora akcijski menadžment u Kauflandu, Slaven Smojver, direktor Direkcije supervizije informacijskih sustava u Hrvatskoj narodnoj banci te Renata Vujasinović, Country Manager Croatia u Visa Europe.

Listeš je istaknuo kako se u digitalnom okruženju pažnja korisnika pretvara u ključnu valutu na tržištu, naglasivši da kompanije danas svoje poslovne modele temelje upravo na vremenu koje korisnici provode pred ekranima.

– Svaka sekunda naše pažnje ima svoju vrijednost i ona se kroz algoritme i analizu interesa pretvara u personalizirane sadržaje i oglase. To je temelj digitalne ekonomije u kojoj danas živimo – pojasnio je. Naglasio je i kako društvene mreže više nisu samo tehnološki, već prvenstveno društveni fenomen koji aktivno oblikuje ponašanje pojedinaca. Upozorio je na nužnost razumijevanja kompromisa koji korisnici čine.

– Ako želimo besplatne i personalizirane usluge, moramo biti svjesni da za to ‘plaćamo’ vlastitim podacima. Ključno je razviti razinu informiranosti i svijesti koja nam omogućuje da te alate koristimo odgovorno i s razumijevanjem – rekao je Listeš.

Ćosić je naveo kako uspjeh digitalnih rješenja počiva na tri ključna elementa: jednostavnosti, transparentnosti i povjerenju.

– Proces mora biti jednostavan i funkcionalan, a proizvodi jasni i razumljivi korisnicima. Transparentnost je ključna, osobito u industrijama koje su tradicionalno percipirane kao kompleksne – naglasio je.

Rukavina je objasnio kako sama dostupnost podataka nije dovoljna ako ih ne znamo pravilno interpretirati i koristiti.

– Podaci bez razumijevanja ostaju mrtvo slovo na papiru, a upravo umjetna inteligencija daje im kontekst i pretvara ih u konkretne, primjenjive uvide – naglasio je. Govoreći o digitalizaciji u maloprodaji, istaknuo je kako se očekivanja kupaca značajno mijenjaju.

– ​Moderni kupac više ne želi fragmentirano iskustvo – kartice, kupone i račune na različitim mjestima. Očekuje jednostavnost i integraciju, odnosno sve na jednom mjestu – u jednoj aplikaciji, od kupona i digitalnog novčanika do računa. Upravo povezivanje tih tehnologija definira novi standard korisničkog iskustva – zaključio je.

Smojver je upozorio kako digitalno okruženje, iako donosi brojne prednosti, istovremeno otvara prostor za nove oblike prijevara, ponajviše zbog nesklada između globalnog interneta i nacionalnih regulatornih sustava. 

– Internet funkcionira globalno, dok pravosuđe i nadzorna tijela djeluju na nacionalnoj razini – i upravo se taj jaz često zloupotrebljava –  istaknuo je. Naglasio je kako, unatoč tehnološkom napretku, sama priroda prijevara nije nova.

– ​Gotovo svaka moderna prijevara ima svoj povijesni pandan – od lažnih web shopova do investicijskih prevara. Razlika je samo u tehnologiji, ali obrasci ponašanja ostaju isti – pojasnio je. Posebno se osvrnuo na razliku između personalizacije i manipulacije.

– Personalizacija ide u korist korisnika, dok manipulacija ide u korist onoga tko je provodi – no granica između toga često nije jasno vidljiva – naglasio je.

Vujasinović je istaknula kako digitalna plaćanja postaju standard, osobito među mlađim generacijama koje sve rjeđe koriste gotovinu, ali i kako s bržim razvojem tehnologije paralelno rastu i sigurnosni izazovi.

– Plaćanja su danas brža nego ikad, ali s tom brzinom dolaze i novi oblici prijevara. Sve češće nije riječ o proboju sustava, već o manipulaciji korisnika, gdje prevaranti iskorištavaju povjerenje i ponašanje potrošača – rekla je.

Istaknula je kako industrija kontinuirano ulaže u sigurnost i razvoj naprednih tehnologija, uključujući umjetnu inteligenciju, ali i u konkretne inicijative poput Visa Scam Disruption tima, koji se bavi prepoznavanjem i zaustavljanjem kompleksnih prijevara u ranoj fazi.

– Takvi modeli kombiniraju tehnologiju, analitiku i ljudsku ekspertizu kako bi se prijevare detektirale i spriječile prije nego što prouzroče štetu – pojasnila je. Dodala je kako su kartična plaćanja danas široko prihvaćena kao sigurna, čemu doprinosi i kontinuirana edukacija korisnika, ali i razvoj sofisticiranih zaštitnih sustava. Zaključak panela bio je jasan umjetna inteligencija i digitalni alati donose niz prednosti, ali i povećavaju rizik od sofisticiranih financijskih prijevara i bez kontinuirane edukacije građana nema učinkovite zaštite u digitalnom okruženju.

Drugi dio programa otvorio je dr. sc. Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, predavanjem o ulozi emocija i povjerenja u financijskim odlukama. Istaknuo je kako financijsko ponašanje građana nije isključivo racionalno, već snažno pod utjecajem emocija i percepcije rizika, osobito kod dugoročnih odluka poput mirovinske štednje. Naglasio je i kako financijska edukacija mora nadilaziti prijenos znanja te utjecati na stvarne obrasce ponašanja.

Ante Žigman

Završni panel, „Influence Me If You Can: psihologija financijskog uspjeha u online dobu“, donio je raspravu o utjecaju društvenih mreža, influencera i digitalnog sadržaja na financijsko ponašanje, osobito mlađih generacija. Panel je moderirala izv. prof. dr. sc. Dajana Barbić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, a u raspravi su sudjelovali prof. dr. sc. Slađana Benković s Fakulteta organizacionih nauka u Beogradu, Meri Goldašić, influencerica, prof. psih. Marina Mesarić Radojčin, direktorica nadležna za ESG u Privrednoj banci Zagreb, Maja Pleša, Area Brand Manager u Orbicu te Adriana Tomić, članica Uprave Grawe osiguranja.

Mesarić Radojčin istaknula je kako u današnjem digitalnom okruženju brzina i količina informacija snažno utječu na naše odluke, pri čemu emocije često nadjačavaju racionalno razmišljanje.

– ​Emocije imaju ključnu ulogu u načinu na koji percipiramo rizik i donosimo financijske odluke i one utječu na naše pamćenje, procjene i ponašanje. Primjerice, strah nas čini sklonijima izbjegavanju rizika, dok u stresnim situacijama reagiramo impulzivno i donosimo odluke bez dovoljno promišljanja – naglasila je. Dodala je kako su takvi obrasci posebno izraženi u digitalnom okruženju gdje je donošenje odluka često pojednostavljeno na 'jedan klik'.

Benković je dodala kako ulaganje zahtijeva dugoročno promišljanje i razumijevanje svih implikacija koje određena odluka nosi.

– Investiranje nije kratkoročna aktivnost,  riječ je o odlukama čiji se učinci često vide tek nakon 10 ili 15 godina, zbog čega je ključno razmišljati strateški i informirano – naglasila je. Upozorila je i kako se velik broj ljudi pri donošenju financijskih odluka vodi trendovima i utjecajem okoline, umjesto stvarnim znanjem. 

Pleša je naglasila kako marketing oduvijek počiva na emocijama, a ne isključivo na racionalnim argumentima, pri čemu se danas mijenjaju alati, ali ne i temeljni cilj.

– Komunikacija se transformirala, no i dalje je ključ u stvaranju emocionalne povezanosti i identifikacije potrošača s brendom“, naglasila je. Posebno je istaknula važnost autentičnosti i odgovornosti brendova u suvremenom okruženju. „U svijetu brzih informacija i velikog izbora, više nije dovoljno samo nuditi proizvod – potrošači traže iskrenost, priču i vrijednosti s kojima se mogu poistovjetiti – pojasnila je. Dodala je i kako je važno razlikovati vrste financijskih odluka. 

– Male osobne nagrade i užici su dio života, ali kod većih financijskih odluka potrebno je stati, promisliti i donositi racionalne odluke – zaključila je.

Goldašić je istaknula kako sadržaj koji konzumiramo na društvenim mrežama snažno utječe na percepciju uspjeha i financijske odluke.

Konferencija financijske pismenosti

– Ljudi najčešće vide samo finalnu sliku nečijeg života, bez konteksta puta koji je do toga doveo, što može stvoriti iskrivljenu percepciju i potaknuti odluke koje nisu u skladu s njihovim stvarnim mogućnostima – naglasila je. Posebno je istaknula važnost odgoja i razgovora o novcu unutar obitelji.

– Puno toga dolazi od doma i zato je važno s djecom razgovarati o financijama, ali i o tome da  ono što vide na društvenim mrežama nije realnost, već marketing –  poručila je. 

Tomić je izjavila kako se važnost financijske zaštite često podcjenjuje jer je 'tiha i neprimjetna' sve dok ne dođe do problema.

– Vrijednost zaštite najčešće shvatimo tek kada nastupi nepredviđena situacija, iako bi ona trebala biti temelj svake financijske sigurnosti –  naglasila je. Dodala je kako emocije snažno utječu na financijsko ponašanje.

– Ljudi gubitke doživljavaju intenzivnije nego dobitke, ali nas to paradoksalno ne čini opreznijima – često smo spremniji preuzeti rizik u potrazi za dobiti nego donijeti odluku o osiguranju i zaštititi se od mogućih gubitaka – zaključila je.

Ova konferencija još je jednom pokazala da financijska pismenost nije izolirana tema, već temeljna društvena kompetencija. Kroz ovakve inicijative, Ekonomski fakultet u Zagrebu ne samo da prati suvremene trendove, već ih aktivno oblikuje, stvarajući prostor za dijalog, razmjenu znanja i razvoj konkretnih rješenja. U vremenu obilježenom digitalizacijom, ubrzanim promjenama i sve kompleksnijim financijskim proizvodima, jasno je da financijska pismenost više nije opcija – ona je nužnost, a Ekonomski fakultet - Zagreb ostaje u samom središtu tog procesa.