Europska unija najavila je da će do 2025. certificirati podatkovne centre, goleme potrošače energije, prema energetskoj učinkovitosti, slično kao što se označava energetski razred hladnjaka, pećnica ili perilica rublja. Do 2030. moraju postati ugljično neutralni. Investitori manje osviješteni o pohrani podataka u oblak sreću bi mogli potražiti u trećim zemljama
Do 2025. i podatkovni centri nosit će oznaku energetskog razreda poput kućanskih uređaja. Europska unija certificirat će te goleme potrošače električne energije prema energetskoj učinkovitosti, baš kao što se označava energetski razred hladnjaka ili perilice rublja, kako bi smanjila njihov negativni utjecaj na okoliš. Naime, uza stalan porast količine podataka za obradu i pohranu potrošnja energije u podatkovnim centrima postaje sve veći izazov za održivost. Predviđa se da će do 2030. podatkovni centri pokrivati 3,2 posto potražnje za električnom energijom u EU-u. Inače, na globalnoj razini procjenjuje se da digitalne tehnologije danas troše između pet i devet posto od ukupne količine električne energije. Očekuje se da će se ta potrošnja povećati s primjenom umjetne inteligencije (UI, engl. AI), interneta stvari (IoT) i tehnologije povezanih blokova (engl. blockchain), što će izazvati rast emisija stakleničkih plinova ako se ne poduzmu odgovarajuće mjere.
Nema izbora
Europska komisija provela je studiju o energetski učinkovitim tehnologijama računalstva u oblaku i politikama za ekološki prihvatljivo tržište oblaka koja se bavi pitanjem sve veće potrošnje energije zbog širenja tih usluga. Odlučeno je da podatkovni centri moraju postati energetski učinkovitiji i upotrebljavati više obnovljivih izvora energije te do 2030. postati ugljično neutralni. Ta je uredba prihvaćena u srpnju 2021., postavlja i okvir za održiva ulaganja na podatkovne centre te će podržati uvođenje inovativnog, zelenog i sigurnog oblaka.
Ozelenjavanjem računalstva u oblaku i elektroničkih komunikacijskih usluga i mreža trebala bi postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine. No prije te uredbe prvi korak u energetskom kroćenju podatkovnih centara bio je Kodeks ponašanja energetske učinkovitosti podatkovnih centara (CoC) iz 2008. godine. Riječ je o dobrovoljnoj inicijativi kojom su se željeli informirati i potaknuti vlasnici podatkovnih centara na potrebu smanjenja potrošnje energije i preporučiti najbolje prakse i ciljevi energetske učinkovitosti. No sad Europska unija ne ostavlja izbora: u njezinu zelenom planu i podatkovni centri moraju postati zeleni. Stoga je pravo pitanje kakva će biti budućnost podatkovnih centara koji zelenu tranziciju neće moći provesti, odnosno neće dobiti certifikat? Primjerice, klimatski aktivisti već su donijeli smrtne presude potencijalnim podatkovnim centrima.
Prognani iz Nizozemske
Iako je Zeewolde, grad u blizini Amsterdama, odobrio plan Mete, bivšega Facebooka, za gradnju najvećeg podatkovnog centra u toj zemlji iz kojega bi Facebook, Instagram i Whatsapp opsluživali korisnike diljem Europe, ništa od toga. Bijesni aktivisti omeli su Metine planove pokazavši da usred velike energetske krize klimatski osviješteni građani ne gledaju blagonaklono na tehnološku infrastrukturu koja u velikoj mjeri crpi električnu mrežu, ali i vodu. Podatkovni centri koji opslužuju aplikacije kojima se koriste milijuni Europljana gladni su energije i vode, koje će im u budućnosti trebati sve više. Prema procjenama, potrošnja električne energije podatkovnih centara narast će do 2030. do 18,5 posto u odnosu na 2018. te se Europska komisija, donoseći uredbu o certifikaciji podatkovnih centara, vodila time da vlast ne bi trebala biti u situaciji da mora birati između podatkovnih centara s jedne strane i osiguravanja dovoljne količine električne energije gospodarstvu i stanovništvu s druge strane.
No to neće biti jednostavno. Gartnerovi analitičari predvidjeli su da će se 50 posto podataka generiranih u tvrtkama obrađivati izvan tradicionalnoga podatkovnog centra ili oblaka do 2025., a nedavno globalno istraživanje pokazalo je da 78 posto IT donositelja odluka prioritetom smatra premještanje IT infrastrukture u digitalnu sferu.
Toplo-hladni problemi
Budući da se sve više podataka pohranjuje u oblak, podatkovni centri postaju kritična točka sraza zelene i digitalne tranzicije pa rasprava o njima postaje potrebnija kako ljeta u EU-u postaju toplija i sušnija. Što li će tek biti u budućnosti ako već sad podatkovni centri zbog ekstremnih ljetnih vrućina otežano rade?! Ljetos su zbog vrlo visokih ljetnih temperatura u Ujedinjenom Kraljevstvu rad prekinule dvije rashladne jedinice u Oracleovu podatkovnom centru. Slične probleme doživio je Google, a dvije vodeće londonske bolnice imale su problema s informatičkim sustavima, zbog čega su za nekoliko tjedana odgođeni termini operacija i pregleda. Vrlo velike vrućine i manjak električne energije također dovode u pitanje i sigurnost podatkovnih centara jer svaki stupanj iznad standarda za koji je podatkovni centar projektiran može značiti gubitak od 10 do 15 posto kapaciteta.
Pokušavajući spasiti podatke, zaposlenici podatkovnih centara u Ujedinjenom Kraljevstvu ljetos su zalijevali krovove rashladnih jedinica iako je istodobno u nekim dijelovima Europe na snazi bila odredba o štednji vode. Električna energija i voda dva su međusobno povezana resursa, posebno kad je u pitanju hlađenje. Većina energije u podatkovnim centrima upotrebljava se za napajanje poslužitelja, ali golemi objekti također proizvode toplinu i moraju se hladiti.
To zahtijeva ili energiju kad se upotrebljava tradicionalno zračno hlađenje ili vodu kad se poslužitelji hlade isparavanjem vode, što je energetski učinkovitije. No gradnja vjetroelektrana i solarnih parkova u korist podatkovnih centara, a ne lokalnog stanovništva ne sviđa se uvijek građanima i potiče aktivizam poput onoga u Zeewoldeu. Sve je to navelo Europsku komisiju da zatraži od korisnika zasebnu objavu neizravne emisije stakleničkih plinova koji proizlaze iz kupnje usluga podatkovnog centra i na kraju njihovo certificiranje.
Održivo i domaće
Certifikaciju će najvjerojatnije proći svi hrvatski podatkovni centri jer neki od njih već troše zelenu energiju. Tako A1 Hrvatska već dulje prati svjetske trendove i njezini podatkovni centri napajaju se električnom energijom isključivo iz obnovljivih izvora.
Konzultant za informacijsku sigurnost A1 Hrvatska Damir Bujan tvrdi da će certifikacija prema energetskoj učinkovitosti pomoći u praćenju i poboljšanju energetske učinkovitosti podatkovnih centara. Kompanije koje uspiju dobiti certifikat bit će prepoznate kao odgovorne prema okolišu i u skladu sa zahtjevima Europske unije za smanjenje emisija stakleničkih plinova. To će također potaknuti kompanije da prihvate energetski učinkovite tehnologije i procese kako bi smanjile potrošnju energije i utjecaj na okoliš. Jer ta najava korak je naprijed u stvaranju održive budućnosti i borbi protiv klimatskih promjena.
– Postoji mogućnost da će neki nedovoljno okolišno osviješteni podatkovni centri tražiti utočište u trećim zemljama koje imaju blaže propise o energetskoj učinkovitosti i zaštiti okoliša. Međutim, treba imati na umu da to neće biti dugoročno održivo. Naime, kompanije se sve više okreću zelenim inicijativama, uključujući smanjenje potrošnje energije i smanjenje utjecaja na okoliš, zbog čega postaju konkurentnije i privlačnije korisnicima. Također, mnoge države uvode strože propise i zakone radi energetske učinkovitosti i zaštite okoliša – kaže Bujan i dodaje da je održivost neizbježna budućnost i kompanije koje se ne prilagode mogu se suočiti s poslovnim rizicima i gubitkom povjerenja korisnika i partnera.
Uvjet opstanka
Direktor DataBoxova Sektora poslovnih rješenja Vladimir Olujić misli da će podatkovni centri koji ne prođu test na certifikaciji prestati postojati.
– Takvi podatkovni centri u razvijenim zemljama prestat će postojati jer će jednostavno nestati s tržišta zato što će biti manje kvalitetni i manje ekonomični za krajnje korisnike. S vremenom će certifikacija podatkovnih centara doći i do manje razvijenih zemalja, no tu je riječ o daljoj budućnosti – napominje Olujić.
Prema njegovim riječima, podatkovni centri, pa tako i DataBox, na različite se načine prilagođavaju potrebama korisnika kako bi omogućili što efikasnije skladištenje, upravljanje i procesiranje podataka. Strelovitim napretkom umjetne inteligencije, takvi centri izloženi su stalnim promjenama kako bi se mogli nositi sa zahtjevima za obradu sve više podataka. Jedan od načina prilagodbe jest primjena specijaliziranih hardverskih i softverskih rješenja za AI, uključujući korištenje grafičkih procesora (GPU) i specijaliziranih AI čipova za brzu obradu podataka, te korištenje skalabilne arhitekture. Mogućnost brza proširenja infrastrukture nužna je kako bi se podatkovni centar nosio sa sve većim zahtjevima za obradu podataka. Sve to postiže se virtualizacijom, kontejnerima i automatiziranom orkestracijom koja omogućuje dinamično prilagođavanje kapaciteta.
Svakodnevna briga
Olujić dodaje i da je najava Europske unije o certifikaciji podatkovnih centara prema energetskoj učinkovitosti do 2025. važna i pozitivna inicijativa koja će pridonijeti smanjenju potrošnje energije i emisije ugljikova dioksida u Europi.
– Racionalizacija potrošnje energije svakodnevna je briga svakoga tko nastoji što kvalitetnije upravljati podatkovnim centrom. Inače, takvi centri već su sada jedni od najvećih potrošača energije u svijetu, a njihova potrošnja i emisije nastavit će se povećavati u idućim godinama, pogotovo napretkom AI-ja. Zato je iznimno važno napraviti korake koji bi omogućili smanjenje njihove potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova – kaže Olujić.
Osim toga, tvrdi da će certifikacija prema energetskoj učinkovitosti potaknuti podatkovne centre da primjenjuju najbolju praksu u energetskoj učinkovitosti, uključujući primjenu naprednih tehnologija za hlađenje i upravljanje toplinom, optimizaciju korištenja prostora i opreme, korištenje obnovljivih izvora energije i mnoge druge mjere. Također, ta inicijativa diverzificirat će kvalitetne i odgovorno vođene podatkovne centre od onih koje neki pružatelji drže u neprikladnim prostorijama poslovnih objekata i kuća.
– Želim naglasiti da svaki korisnik koji napusti svoju sistemsku dvoranu prijenosom opreme u kolokaciju ili prijeđe u oblak pružatelja usluge zaista pomaže napretku energetske učinkovitosti jer su podatkovni centri neusporedivo učinkovitiji u opskrbljivanju IT opreme električnom energijom i hlađenjem zbog skaliranja i fokusa na to – objašnjava Olujić i ističe da je rezultat opisanog procesa prelazak mnogo IT opreme i virtualiziranih resursa u podatkovne centre, gdje troše velike količine energije, ali nju ne troše krajnji korisnici.