AI IPO ludilo: SpaceX, OpenAI i Anthropic love trilijune
Space X, Anthropic, open ai - ipo
Dok burzovni regulatori prekrajaju pravila kako bi 'ugurali' tehnološke divove u indekse, pasivni ulagači postaju prisilni financijeri najskuplje infrastrukturne u povijesti.
U roku od 24 sata prošloga tjedna, tri najvijednije privatne tehnološke kompanije na svijetu, Muskov SpaceX, OpenAI Sama Altmana i Anthropic Daria Amodeia, najavile su izlazak na američku burzu s ukupnom ciljanom tržišnom kapitalizacijom koja premašuje tri bilijuna dolara.
SpaceX je prošlog tjedna podnio prospekt SEC-u, regulatoru tržišta vrijednosnih papira, s izlaskom planiranim već za 12. lipnja na Nasdaqu. U isto vrijeme, OpenAI priprema povjerljivi zahtjev za listanje u rujnu, a Anthropic cilja na listopad.
Razlog za ovakav timing nije slučajan jer sva tri diva žure iskoristiti iznimno povoljnu tržišnu klimu, nadmetanje između burzi za prestižne listanje i nova Nasdaqova pravila koja pasivnim fondovima, koji upravljaju bilijunima dolara praktički ne ostavljaju izbora nego kupiti njihove dionice čim se pojave u indeksima. Ono što Wall Street čeka je burzovni događaj kakav nije viđen u suvremenoj financijskoj povijesti.
SpaceX cilja na valuaciju od 1,75 bilijuna dolara pri izlasku na burzu, što je više od Microsofta, a manje jedino od Applea i Nvidie, unatoč tome što je u prvom kvartalu 2026. zabilježio neto gubitak od 4,28 milijardi dolara i akumulirani deficit od 41,3 milijarde dolara. To je, blago rečeno, neuobičajena startna pozicija za IPO koji se želi predstaviti kao 'investicija stoljeća'.
Svemirski div
SpaceX je u 2025. ostvario konsolidirane prihode od 18,67 milijardi dolara, ali s operativnim gubitkom od 2,59 milijardi dolara. No, iza tih brojki krije se fascinantna priča o dva potpuno različita poslovna modela pod jednim krovom. Starlink, Muskova mreža satelitskog interneta, jedina pravi prave novce, te je u 2025. ostvarila prihode od 11,39 milijardi dolara i operativni profit od 4,42 milijarde, s gotovo 10,3 milijuna pretplatnika u 164 države i rastom prihoda od gotovo 50 posto godišnje.
No, Starlink je samo jedna strana SpaceX-ove bilance. Druga i nije baš tako uspješna. U veljači ove godine Musk je u SpaceX ugurao i xAI, svoju tvrtku za umjetnu inteligenciju, u cijelosti i bez gotovine, čistom razmjenom dionica. Rezultat cijele priče su gubici AI segmenta, koji su narasli s 1,56 milijardi dolara u 2024. na 6,36 milijardi u 2025., a ukupni kapitalni rashodi gotovo su se udvostručili na 20,74 milijardi dolara. Na vrhu svega, prospekt za IPO otkriva i plan preuzimanja Cursora, jednog od najpopularnijih AI coding alata, za nevjerojatnih 60 milijardi dolara, što je posao koji treba biti zatvoren unutar 30 dana od samog IPO-a.
No, u konačnici, kako je pisao Fortune, da bi se investitorima u SpaceX, pri valuaciji od 1,75 bilijuna dolara isplatili pristojni prinosi, SpaceX bi do 2035. morao ostvarivati godišnje profite od 245 milijardi dolara. Inače, niti jedna američka kompanija nije ni blizu tog iznosa stigla u 2025. godini.
Nasdaq mijenja pravila zbog SpaceX-a
Najintrigantniji dio ove priče ne odvija se u svemiru ni u Silicon Valleyu, nego u hodnicima burze gdje se pišu pravila igre. Naime, SpaceX na burzu iznosi relativno mali udio dionica, tzv. free float, što bi ga prema dosadašnjim pravilima automatski isključilo iz Nasdaq 100 indeksa. A to bi značilo da ga bilijuni dolara pasivnog kapitala, koji mehanički prate indeks, jednostavno ne bi smjeli kupiti.
Nasdaq je odlučio promijeniti pravila, pa prema novim odredbama, dionici je dovoljno samo 15 dana burzovnog života da uđe u Nasdaq 100, a pri ulasku u indeks dobit će težinu trostruko veću od stvarne vrijednosti ponuđenih dionica, što je umjetno povećanje koje pasivne fondove tjera da kupe znatno više nego što bi inače morali.
Posljedice po ostatak tržišta nisu nimalo trivijalne. JPMorgan procjenjuje da bi, ako bi se na tržištu u konačnici našlo 50 posto SpaceX dionica pri valuaciji od dva bilijuna dolara, pasivni investitori morali prodati 95 milijardi dolara dionica osam najvećih postojećih tech kompanija, Applea, Microsofta, Nvidie, Alphabeta i ostalih. Ne zato što ih smatraju skupima ili lošima, nego jednostavno zato što prate indeks i moraju napraviti mjesta.
Ako se tome doda da bi kombinirana sredstva sva tri IPO-a, uz pretpostavljeni free float od 5 posto, mogla doseći 200 milijardi dolara, jasno je zašto analitičari gube dah.
- SpaceX IPO, i kasnija otključavanja zaključanih dionica, burzovni su događaj kakav nismo imali u suvremenoj povijesti - kaže Peter Haynes iz TD Securitiesa.
OpenAI: od neprofitnog laboratorija do trilijunske korporacije
Malo koja kompanija u povijesti prošla je toliko radikalnu transformaciju u toliko kratkom vremenu. OpenAI je 2015. osnovan kao neprofitni istraživački laboratorij s misijom razvoja umjetne inteligencije u korist čovječanstva, a ne dioničara. Jedanaest godina kasnije, izvršni direktor Sam Altman cilja na burzovni debi u rujnu 2026. s valuacijom koja bi mogla premašiti bilijun dolara i prikupljanjem od najmanje 60 milijardi dolara.
Put do burze nije bio ravan. U listopadu 2025. OpenAI je dovršio složenu pravnu transformaciju iz neprofitne organizacije u tzv. 'public benefit corporation', korporaciju s javnom koristi, hibridni model koji zadržava određene društvene obveze, ali otvara vrata potpuno komercijalnom financiranju i, u konačnici, izlasku na burzu. Nedugo zatim prikupio je 122 milijarde dolara svježeg kapitala pri valuaciji od 852 milijarde, što ga svrstava među najvrednije privatne kompanije na svijetu.
Prihodni rast koji stoji iza te valuacije doista je impozantan, s 2 milijarde dolara godišnjih prihoda krajem 2023. tvrtka je narasla na 6 milijardi u 2024. i premašila 20 milijardi do kraja 2025. No ta ista tvrtka istovremeno projicira gubitak od 14 milijardi dolara u 2026. i kumulativne gubitke od 44 milijarde dolara prije nego što dostigne profitabilnost, a to, prema internim projekcijama, ne očekuje prije 2029. godine. Rast prihoda i rast gubitaka idu ruku pod ruku, što je logika koja vrijedi za cijeli sektor velikih jezičnih modela, što više korisnika, to više računalne infrastrukture treba platiti.
Usporedba s Anthropicom otkriva i bitnu strukturnu razliku između dvaju rivala. OpenAI broji oko 900 milijuna tjednih aktivnih korisnika i svoju snagu gradi na masovnoj potrošačkoj bazi, ali samo oko 40 posto prihoda dolazi od poslovnih klijenata. Anthropic ima daleko manji broj korisnika, svega 134 milijuna, ali čak 80 posto prihoda ostvaruje od enterprise klijenata. Za investitore koji razmišljaju o dugoročnoj stabilnosti prihoda, ta razlika nije nevažna.
Anthropic: tihi favorit s najboljom financijskom pričom
Od troje protagonista koji se spremaju na Wall Street, Anthropic dolazi s najuvjerljivijom financijskom pričom. Dok SpaceX gomila gubitke u AI segmentu, a OpenAI ne očekuje profitabilnost prije 2029., Anthropic je upravo objavio da projicira prvu operativnu dobit već u drugom kvartalu ove godine, i to 559 milijuna dolara, uz prihode od 10,9 milijardi dolara. To bi bio rast od 130 posto u odnosu na svega jedan kvartal ranije.
Rast prihoda koji stoji iza te projekcije nema mnogo usporedivih primjera u korporativnoj povijesti. S milijardu dolara godišnjih prihoda krajem 2024. kompanija je narasla na 9 milijardi krajem 2025., na 14 milijardi sredinom veljače ove godine i na oko 30 milijardi početkom travnja. To je rast od 233 posto u jednom kvartalu. Prema Bloombergu, Anthropic je istovremeno na putu zatvaranja novog investicijskog kruga iznad 30 milijardi dolara pri valuaciji koja premašuje 900 milijardi, što bi ga po prvi put pozicioniralo ispred OpenAI-ja kao najvrednije privatne AI tvrtke na svijetu. Ciljani datum izlaska na burzu je listopad 2026., a prema Wall Street Journalu, puna profitabilnost očekuje se do 2028., čak dvije godine ispred rivala.
Tko plaća račun za AI revoluciju?
Postoji pitanje koje se provlači ispod svih ovih valuacija, projekcija i entuzijazma, a koje nijedan prospekt ne voli eksplicitno naglasiti: tko zapravo financira ovu infrastrukturnu trku? Zajednički nazivnik SpaceX-a, OpenAI-ja i Anthropica je isti, sve tri tvrtke troše iznose koji nadilaze standardne poslovne kategorije na računalnu infrastrukturu potrebnu za trening i pokretanje AI modela, i sve tri dolaze na tržište dok su još u gubitku ili tek na samom pragu izlaska iz njega. Anthropic, primjerice, plaća 1,25 milijardi dolara mjesečno za iznajmljene računalne kapacitete, i taj će ugovor trajati do svibnja 2029., što nije trošak koji se lako optimizira.
Javni investitori koji kupe dionice ovih kompanija postaju, između ostalog, financijeri te infrastrukture, s pravom na udjel u dobiti koja prema projekcijama svih triju kompanija, dolazi. Kada točno i hoće li uopće doći onako kako je projicirano, to nije pitanje na koje ijedan prospekt može dati čvrsto jamstvo.
