Stagnacija eurozone i pad aktivnosti: Slijedi li novi val inflacije?

Nakon što je Eurostatova druga procjena potvrdila usporavanje rasta eurozone na 0,1 posto u prvom ovogodišnjem kvartalu sa 0,2 posto zabilježenih krajem prošle godine (odnosno isključimo li Irsku na 0,2 posto sa 0,4 posto), novi val anketnih pokazatelja ukazao je na izvjesnu stagnaciju praćenu rizikom mogućeg pad u drugom kvartalu.

Naime, kako se navodi u najnovijoj PBZ-ovoj analizi tržišta, u četvrtak objavljeni svibanjski Purchasing Managers Indeks (PMI) produbio je pad sa 48,8 u travnju na 47,5, najnižu razinu od listopada 2023., zabilježivši tako i drugi uzastopni mjesec ispod tzv. no change razine (50), što implicira kontrakciju aktivnosti u drugom kvartalu.

Pad indeksa zabilježen je i u proizvođačkom i u uslužnom sektoru, pri čemu je u potonjem kompozitni pokazatelj potonu na 46,4 sa 47,6 mjesec ranije, dotaknuvši tako najnižu razinu od siječnja 2021. godine.

Uslužni sektori pokazao je osobitu ranjivost obzirom na negativan utjecaj energetskog šoka i neizvjesnosti na potražnju. Prerađivački sektor istovremeno je nakon četiri uzastopna mjeseca rasta kompozitnog indeksa, u svibnju zabilježio pad na 51,4 sa 52,2 mje-sec ranije.

Pritisci na opskrbne lance

Naime, rast pokazatelja u prethodna je dva mjeseca odražavao tzv. restocking i front-running te je očekivanje bilo da će taj utjecaj jenjavati. Dodatno anketni podatci ukazuju na povratak kontrakcije novih narudžbi i zaostataka u izvršenju, uz de facto stagnantnu proizvodnu aktivnost. Nadalje, rokovi isporuke dodatno se produljuju, što nije zabilježeno od 2022., a što upućuje na to da se učinci sukoba počinju prelijevati i na opskrbne lance, uz kašnjenja u isporukama koja bi mogla dodatno pojačati rizike rasta inflacije.

Naposljetku, kad je riječ o cijenama, PMI kompozitni indeks cijena inputa ubrzao je šesti mjesec zaredom, porastavši na 70,5 s 68,3, što je najviša razina od kraja 2022., ponajprije zbog viših troškova industrijske proizvodnje. Prelijevanje tih troškova na konačne cijene zasad je i dalje ograničeno, pri čemu je kompozitni indeks prodajnih cijena porastao za jednu desetinu, na 56,9, premda je i dalje na najvišoj razini od ožujka 2023. (u prerađivačkoj industriji na 61,9 s 61,1, dok je u uslugama ostao nepromijenjen na 55,3).

Slaba potražnja i neizvjesnost vjerojatno ograničavaju, ili barem odgađaju, rast prodajnih cijena poduzeća, no uzlazni rizici i dalje su u skladu s prvim preventivnim povećanjem kamatne stope ESB-a za 25 baznih bodova u lipnju.

Razlike među članicama EU

Promatrano po zemljama, snažan pad kompozitnog PMI zabilježen je u inače volatilnim francuskim podatcima, dok je Njemačka zabilježila blagi rast nakon uzastopnog pada u ožujku i travnju, a podaci za Italiju i Španjolsku biti će raspoloživi početkom lipnja.

Što se Francuske tiče, pad indeksa zabilježen je i u uslužnom i prerađivačkom sektoru, a nepovoljno kretanje potvrdio je i dan kasnije objavljen INSEE pokazatelj koji je iako poduprt poboljšanjem prerađivačke komponente ostao nepromijenjen na ukupnoj razini, obzirom da je i uslužni i maloprodajni segment zabilježio drugi uzas-topni mjesečni pad i to kod usluga na najnižu razinu zabilježenu od travnja 2021., a u maloprodaji od 2020.

Istovremeno, njemački IFO indeks blago je (neočekivano) porastao na 84,9 s 84,5, nakon dva mjeseca pada, ali je i dalje znatno ispod prosjeka zabilježenog u prvom tromjesečju godine. Blagi rast potaknut je boljom ocjenom trenutačne situacije (86,1 prema 85,4), koja je unatoč tome i dalje ispod razine iz ožujka. Očekivanja su također marginalno poboljšana (83,8 prema 83,5), što je ujedno i komponenta ankete koja je najviše oslabila od izbijanja sukoba na Bliskom istoku.

Pad povjerenja potrošača

Ukratko, unatoč oporavku u svibnju, anketa i dalje upućuje na slabljenje gospodarske aktivnosti u tekućem tromjesečju, nakon rasta BDP-a na početku 2026. koji je bio bolji od očekivanja (0.3 posto qoq).

Sumorna očekivanja potvrdila je i objava pokazatelja potrošačkog povjerenja na razini eurozone. Naime, iako je pokazatelj u svibnju (nakon dva uzastopna mjeseca snažnog pada) zabilježio blagi oporavak na -19 s -20.6 zabilježenih u travnju, što je povjerenje potrošača zadržalo iznad povijesno najniže razine zabilježene tijekom 2022., ono je i dalje otprilike na razinama na kojima je dosegnulo dnom tijekom globalne financijske krize odnosno europske dužničke krize.

Slijedi novo povećanje kamata?

Zaključno, najnoviji podaci ne pružaju razloge zbog kojih bi Upravno vijeće ESB-a odstupilo od početnog povećanja kamatnih stopa za 25 baznih bodova u lipnju. Naime, u svjetlu snažnog rasta inflacijskih očekivanja vidljivog u anketama o povjerenju kućanstava i poduzeća, povećava se vjerojatnost 'prelijevanja' šoka i raste mogućnost da će ESB tijekom 2026. kamatne stope povećati tri puta, a zatim se u 2027. vratiti wait and see pristupu.

Za sada, prema ocjeni PBZ-a, treće povećanje očekuje se u veljači 2027., premda ne s punom vjerojatnošću, s obzirom na neizvjesnosti koje i dalje okružuju krizu na Bliskom istoku.

ESB će dakle zadržati pristup vođen podacima, pri čemu će se odluke donositi od sastanka do sastanka, a konačna putanja uvelike će ovisiti o trenutku otvaranja Hormuškog tjesnaca, šteti na energetskoj infrastrukturi regije, prelijevanju rasta cijena i stupnju u kojem će pregovori oko rast plaća uključivati zahtjeve radnika za oporavak kupovne moći.

Hlađenje domaćeg tržišta rada

Na domaćem terenu statistički tjedan bio je relativno siromašan i od bitnijih podataka objavljeni su podaci tržišta rada u travnju te kretanje prosječne plaće za ožujak. Prema objavljenim podacima u travnju je nastavljeno hlađenje tržišta rada. Naime, za razliku od podataka HZMO-a koji ukazuju na zamjetno sporiji no još uvijek pozitivan rast ukupnog broja osiguranika nego u istom razdoblju lani (0,9 posto vs 3,3 posto), preliminarni podatci DZS već treći mjesec zaredom sugeriraju stagnaciju rasta zaposlenosti.

Istovremeno, pad broja nezaposlenih osoba nastavlja ubrzavati i krajem travnja iznosio je 67,5 tisuća odnosno -17,1 posto manje nego godinu dana ranije, što je stopu nezaposlenosti spustilo na povijesno niskih 3,8 posto.

Tijekom prva četiri mjeseca prosječno je mjesečno iz evidencije nezaposlenih osoba izlazilo 15,4 tis osoba (+6,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani), pri čemu je oko 9,8 tis (-5,7 posto) osoba izlazilo zbog zapošljavanja, dok je oko 4,9 tis (+44,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani) evidenciju napuštalo uslijed odjave i nejavljanja odnosno nepoštivanja zakonskih odredbi.

Što se plaća tiče, prosječna neto plaća za ožujak iznosila je 1555 eura odnosno 7,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine u nominalnom odnosno 2,5 posto u realnom iznosu (1,5 posto deflacionirano inflacijom u mjesecu u kojem je isplaćena – travanju). Tjedan pred nama biti će zanimljiviji u pogledu domaćih objava uključujući procjenu kretanja BDP-a u prvom kvartalu, ali i najavljenu objavu novog paketa antiinflacijskih mjera.