Na karti svijeta u jednom od ureda Biognosta, tvrtke koja proizvodi brze imunokromatografske testove i mnoge druge proizvode, točkicama je označeno više od 75 zemalja u koje izvozi svoje proizvode i u kojima ima distributere te tako ostvaruje 50-ak posto prihoda. Obiteljska je to tvrtka osnovana 1989. koja je zbog ratnih okolnosti i nedostatka novca za ulaganje počela raditi tek 1998. i to uz velik napor suvlasnika, supružnika Mirjane Marchiotti-Ulip i Ivana Marchiottija.
Biognost je prošle godine uprihodovao više od 48 milijuna kuna i poslovao s dobiti od oko šest milijuna kuna koju je uložio u pogon koji se upravo gradi. Tako je bilo tijekom svih godina otkako tvrtka ostvaruje prihod – svaka kuna dobiti uložena je u razvoj poslovanja.
Tvrtkina povijest počela je kad je Ivan Marchiotti, zaposlen u Imunološkom zavodu u Zagrebu i nezadovoljan načinom na koji se u njemu radilo, odlučio raditi za sebe. Pokušavao je inovirati, ali kočile su ga pristaše starog načina rada, zbog čega je odlučio napustiti posao u Imunološkom zavodu te iskustvo i znanje uložiti u osnivanje vlastite tvrtke. Pridružila mu se i supruga Mirjana, magistra farmacije, no nije odmah napustila posao u Gradskoj ljekarni Zagreb, već je u Biognostu počela raditi tek 2005.
Poduzetnička priča Marchiottijevih počela je potkraj 1989. kad su supruzi prodali jednosoban stan u kojem nisu živjeli i kupili poslovni prostor u ondašnjemu kompleksu male privrede Savica-Šanci. Radilo se o rohbau-prostoru koji je trebalo urediti, ali stali su s radovima kad je počeo rat jer tada nije bilo sigurno ulaziti u takve pothvate. Nisu imali dovoljno novca, a osim što je taj prostor trebalo urediti, trebalo ga je i opremiti. Nakon rata, kad su se ekonomski oporavili, u čemu im je pomogla i obitelj, uredili su poslovni prostor i pokrenuli posao.
U Biognostu danas radi mnogo ljudi iz Imunološkog zavoda. – Hrabra je odluka bila napustiti siguran posao i krenuti u nešto novo u privatnoj tvrtki jer tada poduzetnička klima nije bila kao današnja. Zbog toga nisam htjela napustiti posao. Radila u sam u Gradskoj ljekarni Zagreb i opirala se pozivima svog supruga da mu se pridružim u tvrtki sve do 2005. – kaže Marchiotti-Ulip.
Testovi umjesto seruma
Prvi Bioognostovi proizvodi bili su serumi za određivanje krvnih grupa, no budući da se Hrvatska pripremala za pristupanje Europskoj uniji, regulativa za medicinske proizvode prilično se postrožila i certificiranje proizvoda, pogotovo za male serije, znatno je poskupjelo. Za količinu od deset litara certificiranje je stajalo kao za tisuću litara pa je Biognost odustao od proizvodnje seruma i prešao na proizvodnju brzih imunokromatografskih testova, koji su tehnološki i regulativno mnogo manje zahtjevni, a tržište nije njima bilo dobro opskrbljeno. U Zavodu za intelektualno vlasništvo imaju četrdesetak proizvoda zaštićenih žigom, nešto su zaštitili i u Srbiji da ih ne ugrozi konkurencija, ali za zaštitu vlastitih proizvoda na svjetskoj razini nemaju novca jer je to vrlo skupo.
– Brzi imunokromatografski testovi velika su nam tržišna niša, ali zastupamo i druge tvrtke koje proizvode reagense za krvne grupe te tako opskrbljujemo hrvatsko tržište – kaže Marchiotti-Ulip. – Imamo mnogo kupaca za koje izrađujemo svoje proizvode pod njihovim imenom. Čak za Kineze proizvodimo reagense za histopatologiju. Sad izvozimo u više od 75 zemalja – dodaje.
Osim novog pogona u Lekeniku, upravo počinje graditi logističko-distributivni centar u Zagrebu, u Dubravi. Za to je Biognost dobio milijun eura iz europskih fondova, uložena je i dobit, ali i kredit. Novi poslovni prostor znatno će olakšati poslovanje jer ga trenutačno nema dovoljno, zbog čega se se proizvodi u dvije smjene. U tvrtki je zaposleno 66 radnika.
Razvoj poslovanja cijelo se vrijeme financira kreditima, od dobiti, novcem europskih fondova i poticajima Ministarstva gospodarstva. Prema riječima Marchiotti-Ulip, nikada u protekle dvadeset i četiri godine nisu podignuli ni jednu kunu dobiti, sve se ulagalo u razvoj.
Kako vide budućnost i daljnji razvoj Biognosta pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.