Tvrtke i tržišta
Forex i CFD-ovi obećavaju brzu zaradu, ali do 89 posto ulagača gubi novac
31. kolovoza 2026.
CFD
foto Shutterstock
Finax upozorava na savjete influencera i rizično aktivno trgovanje, dok regulatori godinama upozoravaju na velike gubitke.
Društvene mreže posljednjih su godina preplavili lifestyle i financijski influenceri koji forex, CFD-ove i aktivno trgovanje predstavljaju kao prečac do financijske slobode. Fotografije luksuznog života, priče o brzoj zaradi i savjeti o trgovanju lako stvaraju dojam da je dovoljno naučiti nekoliko pravila i početi zarađivati na financijskim tržištima. Podaci regulatora, međutim, pokazuju znatno drukčiju sliku.
Prema podacima Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA), između 74 i 89 posto računa malih ulagatelja gubi novac pri trgovanju CFD-ovima, uz prosječne gubitke po klijentu u rasponu od 1600 do 29 tisuća eura.
Investicijska platforma Finax stoga upozorava da odluke o vlastitom novcu ne bi trebalo temeljiti na preporukama influencera, kojima često nedostaje i osnovno financijsko znanje. Aktivno trgovanje, poručuju iz Finaxa, bliže je klađenju nego dugoročnom stvaranju bogatstva.
Poluga višestruko povećava i rizik
Forex je globalno tržište na kojem se trguje stranim valutama, dok je CFD, odnosno contract for difference ili ugovor o razlici, financijski derivat koji omogućuje špekuliranje o rastu ili padu cijene dionica, roba, valuta ili indeksa bez stvarnog posjedovanja te imovine.
U oba slučaja riječ je o vrlo špekulativnim instrumentima u kojima mali ulagatelji često koriste financijsku polugu. Ona omogućuje trgovanje iznosom višestruko većim od stvarno uloženog kapitala.
Primjerice, sa 100 eura na računu može se otvoriti pozicija vrijedna tri tisuće eura. Potencijalna zarada time raste, ali isto vrijedi i za gubitak. U takvom primjeru dovoljno je da se cijena pomakne oko 3,3 posto u pogrešnom smjeru da bi ulagatelj izgubio cijeli početni ulog.
Upravo zbog razmjera potencijalnih gubitaka Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u srpnju 2019. donijela je odluku o trajnom ograničenju stavljanja na tržište, distribucije i prodaje CFD-ova malim ulagateljima u Hrvatskoj. Ograničena je maksimalna razina financijske poluge, uvedena obvezna zaštita od negativnog salda te standardizirano upozorenje o riziku.
Hanfa je takva ulaganja usporedila s klađenjem, ističući da nisu nezakonita, ali da 'nisu dobar izbor za male ulagače'.
HNB upozoravao još prije 15 godina
Slično upozorenje Hrvatska narodna banka objavila je još 2010. godine, kada se hrvatskim građanima počeo šire otvarati pristup globalnom deviznom tržištu.
HNB je tada upozorio da „mali ulagači profit ostvaruju veoma rijetko, štoviše najčešće ostvaruju gubitak na uložena sredstva“ te da „s velikom rezervom i oprezom treba uzeti ponude koje obećavaju visoku stopu povrata ili ostvarenje velike dobiti u kratkom roku“.
Petnaestak godina poslije osnovna poruka regulatora ostala je ista, a promijenio se ponajprije kanal kojim takva obećanja dolaze do potencijalnih ulagatelja. Umjesto klasičnih oglasa, danas se vrlo često šire kroz Instagram, TikTok, YouTube te reels i story formate.
Podaci britanskog regulatora FCA također pokazuju razmjere rizika. Oko 80 posto britanskih malih CFD trgovaca završava u minusu, a regulator je procijenio da mjere zaštite ulagatelja, među kojima su ograničenja poluge, pravila zatvaranja pozicija i zabrana novčanih poticaja, malim ulagateljima godišnje uštede oko 100 milijuna funti.
- Na društvenim mrežama svakodnevno gledamo priče o brzoj zaradi, luksuznom životu i tvrdnje da je aktivno trgovanje najkraća prečica do bogatstva. Takva poruka zavarava prosječnu osobu i, kolokvijalno rečeno, prodaje maglu. Trgovanje nije ulaganje, već špekulacija o kratkoročnim kretanjima cijena u kojoj se prosječan ulagatelj natječe s profesionalnim trgovcima, bankama i algoritmima koji obrađuju milijune podataka u sekundi. To je kao da izađete na Wimbledonski teren bez ijednog sata treninga i očekujete pobjedu - kaže Emilio Gučec, country manager Finaxa za Hrvatsku.
Hrvatski slučaj s oko 450 oštećenih
Da rizik nije samo teorijski pokazuje i hrvatsko iskustvo. U slučaju takozvane „forex sedmorke“, koji je završio pred hrvatskim pravosuđem, oštećeno je oko 450 ljudi, a procijenjena šteta premašila je 80 milijuna kuna, odnosno oko 10,6 milijuna eura.
Istodobno su europski regulatori posljednjih godina pojačali pozornost prema investicijskim preporukama koje se objavljuju na društvenim mrežama.
ESMA je u veljači 2024. izdala posebno upozorenje osobama koje na društvenim mrežama objavljuju investicijske preporuke, podsjećajući da i na njih mogu biti primijenjena pravila kojima se uređuju investicijske preporuke i tržišne manipulacije.
U slučaju tržišne manipulacije mogu im prijetiti administrativne ili kaznene sankcije do pet milijuna eura za fizičke i do 15 milijuna eura za pravne osobe, dok za povrede pravila o investicijskim preporukama kazne mogu dosegnuti 500.000 eura za fizičke te milijun eura za pravne osobe.
ESMA je pritom poručila da promoviranje financijskog proizvoda ili usluge nije isto što i promoviranje tenisica ili satova.
Alternativa brzom trgovanju
Iz Finaxa ističu da ulagatelji koji svoje financijske odluke prepuste influencerima ili viziji brzog bogaćenja mogu tržištu platiti vrlo skupu „školarinu“. Kao alternativu kratkoročnom trgovanju navode dugoročno ulaganje utemeljeno na tri osnovna principa – redovitom ulaganju, diverzifikaciji i dovoljno dugom vremenskom horizontu.
Kao jedan od alata za takav pristup izdvajaju široko diverzificirane ETF fondove, koji omogućuju ulaganje u velik broj kompanija diljem svijeta, uz troškove koji su najčešće niži od troškova aktivno upravljanih fondova.
Za razliku od aktivnog trgovanja, rezultat takvog ulaganja ne ovisi o tome hoće li pojedinačna kratkoročna transakcija biti uspješna, nego o dugoročnom kretanju kompanija i svjetskoga gospodarstva.
Prema podacima MSCI-ja, globalni indeks razvijenih tržišta MSCI World, izražen u eurima i uz reinvestirane dividende, u posljednjih se 15 godina više nego upeterostručio.
Pri dugoročnom financijskom planiranju, navode iz Finaxa, konzervativnije se računa s prinosom od šest do osam posto godišnje. Uz takav prosječni prinos vrijednost ulaganja približno bi se udvostručavala svakih desetak godina, bez potrebe za pokušajima pogađanja najboljeg trenutka za kupnju ili prodaju.
- Ako netko obećava brda i doline preko forexa ili trgovanja, alarm vam mora zazvoniti. Dugoročno ulaganje nije privlačno zato što donosi zaradu preko noći, već zato što je povijesno bilo najpouzdaniji put stvaranja bogatstva za obične ljude, tih, nezanimljiv i dosadan koliko i uspješan - zaključuje Gučec.
čitajte lider u digitalnom izdanju
