Kako je Zagrebačka banka gradila Zagreb: od Mirogoja i Dolca do Plesa

Zagrebačka banka ključna je zagrebačka razvojna institucija. Sve je počelo 16. ožujka 1914, kad je tadašnji zagrebački gradonačelnik Janko Holjac ušao u prvu poslovnicu u Petrinjskoj ulici i postao prvi štediša. 

Razvojna poluga Zagreba

Bio je i prvi predsjednik novoosnovane Gradske štedionice, današnje Zagrebačke banke jer ju je uoči Prvog svjetskog rata osnovao Grad Zagreb kao financijski temelj za razvoj u razdoblju modernizacije. Bila je namijenjena ne samo poticanju štednje, nego i financiranju komunalnih i gospodarskih projekata. 

Sljedeće godine uslijedila je prva investicija - amortizacijski zajam za dovršetak izgradnje Mirogoja. Već 1926. otkuplila je blok kuća u Tkalčićevoj ulici i Opatovini za izgradnju Dolca. Štedionica je sudjelovala u velikim infrastrukturnim projektima – izgradnji tramvajske pruge, financiranju razvoja Zagrebačkog električnog tramvaja, preuzimanju prvog autobusnog prometa, širenju vodovodne i električne gradske mreže, financiranju izgradnje nadvožnjaka Savske ceste, kasnije u adaptaciji i izgradnji mnogih zagrebačkih hotela, škola i naselja. 

Fischerovo reprezentativno djelo

Reprezentativna palača - u kojoj je sjedište Zabe i danas – remek-djelo je Ignjata Fischera, jednog od najznačajnijih zagrebačkih arhitekata međuratnog razdoblja. Izgradnja je počela je 1924., a potpuno je dovršena 1939. zajedno s Gradskom kavanom i Gradskim podrumom.

Nakon 1945. ova novčarska institucija poslovala je u sklopu više financijskih asocijacija, 1946. preimenovana je u Gradska štedionica Zagreb, te je poslovala u sklopu Komunalne i kasnije Kreditne banke, koje se 1977. fuzionirala zajedno s Jugobankom u Zagrebačku banku.  

Prvi bankomat, prve kartice…

Banka je među ostalim financirala izgradnju Muzeja grada Zagreba, sljemenske žičare, adaptaciju zgrade HNK, Dinamova stadiona, dvorane Vatroslav Lisinski… Financijski je sudjelovala u izgradnji Zračne luke Pleso 1959, kao i izgradnji nove zračne luke 2013. 

Zaba je 1989. instalirala prvi bankomat. Iste je godine postala prva banka u tadašnjoj državi koja je organizirana kao dioničko društvo. Dionice su 1995. izlistane na Zagrebačkoj burzi, a 1996. i na Londonskoj. Prva je u Hrvatskoj uvela kartično poslovanje – Eurocard i MasterCard kartice. Od ožujka 2002. Zagrebačka banka postaje dijelom Grupe UniCredit.

Uloga Franje Lukovića

Poseban pečat modernoj Zabi ostavio je Franjo Luković. On je preuzeo čelnu poziciju Banke 1991. Vodio ju je kroz rat i privatizaciju gotovo 24 godine, do umirovljenja 2015. Ostali su privatizacijski repovi i tužbe zbog zatajenog kapitala istiskivanja države iz vlasničke strukture. To je započelo prije 'Lukovićeve ere', ali on je bio ključan u UniCreditovom preuzimanju.

S druge strane, ovaj najviši bankar (bivši košarkaš) uspio se oduprijeti političkim i zavičajnim pritiscima. Bio je ključna brana 'rodijačkim kreditima' u 90-ima, koji su više banaka poslali u stečaj. Postao je i ostao najutjecajniji hrvatski bankar, i to u doba kad su domaći menadžeri u stranim bankama još imali odlučujuću ulogu.