Kako su Paspine Croatia baterije postale tek adresa Roglićevog Orbica
Ivan Paspa na obiteljskoj fotografiji iz 1915.
Ivan Paspa osnovao je 2. svibnja 1907. tvrtku Croatia baterije. Od te tvrtke ostao je samo naziv - umjesto baterijama bavi se nekretninama
Čeh Ivan Paspa 2. svibnja 1907. otvorio je u Zagrebu radnju za 'ustrojenje uređaja za proizvodnju i vođenje elektriciteta u svrhu rasvjete i prenašanje sile za obrtnu i kućnu porabu, te uvođenje telefona i kućanskih brzojava', što se smatra pretečom tvrtke Croatia baterije.
Počeo kao 'električni inspektor' u HNK
Paspa je nakon školovanja u Beču došao je u Zagreb kao prvi nadglednik električnih i drugih uređaja u novootvorenoj zgradi Hrvatskog narodnog kazališta. Kazalište je imalo i vlastitu električnu rasvjetu, što je za ono vrijeme, kada je Zagreb bio osvjetljavan plinskim svjetiljkama, a tramvaje vukli konji, bila velika novost, opisuje povjesničarka Mira Kolar Dimitrijević.
Vrlo brzo se pokazalo da je potrebno stručno održavanje strojarskih i električnih uređaja, pa je intendant Stjepan Miletić 1895. angažirao 40-godišnjeg Paspu kao Inspektora za potpunu kontrolu rada svih uređaja.
Propast prve radionice
Već 1896. Paspa je otvorio elektrotehnički Instalacioni ured i mehaničku radionicu koja se bavila raznolikom djelatnošću. Međutim, svaštarenje i prevelik obim posla, uz konkurenciju iz Beča, uzrokovalo je 1903. propast biznisa i zatvaranje radionice.
Novi pokušaj osamostaljenja uslijedio je 1907. Paspa tada daje otkaz u HNK i baca se u velike poslove vezane uz elektrifikaciju Zagreba koja je upravo u to doba krenula. U posao uključuje i sinove. Nakon zastoja u razvoju za vrijeme rata, 1918. elektrotehničku radnju pretvara u Prvu hrvatsku tvornicu za elektro industriju koja se, među ostalim, počela baviti i proizvodnjom baterija.
Kako su nastale Croatia baterije
Kako bi se razlikovao od stranih konkurenata koji su došli na ovo tržište, Paspa je svoje baterije nazvao Croatia, a 1920. registrira tvrtku kao d.d. pod nazivom Prva hrvatska tvornica za elektroindustriju Ivan Paspa i sinovi. Posao se širi i tvornica 1928. seli na novu, današnju lokaciju u Koturaškoj. Dvije godine kasnije počele su se proizvoditi i džepne svjetiljke.
Rat je zaustavio razvoj, ustaške vlasti nadzirale su proizvodnju koja je bila orijentirana na vojsku, a bila je otežana zbog nedostatka sirovina i repromaterijala, a 1944. i 1945. prekidana je i zbog savezničkih zračnih napada.
Zlatno doba tvornice
Nacionalizirane Paspine tvornice nastavile su uspješno djelovati nakon 1945. pod nazivom "Tvornica svjetiljaka i baterija Croatia", proizvodeći milijune komada raznih vrsta proizvoda. Zlatno razdoblje bilo je od kraja 1970-ih do kraja 1980-ih, kada se proizvodnja svjetiljaka digla na 5,5 milijuna komada, a proizvodnja baterija na blizu 60 milijuna komada godišnje. U tvornici je bilo zaposleno oko tisuću radnika.
Privatizacija i prenamjena
Nakon privatizacije 1993. tvrtku preuzima vlasnik Orbica Branko Roglić, koji je u njoj radio od 1975. i vodio predstavništvo njemačke Varte za Jugoslaviju i Bugarsku. Broj radnika stalno se smanjivao, a proizvodnja baterija 1996. izmještena je u pogon u Ivanić Gradu. Baterije su se i tamo prestale proizvoditi 2002., a svjetiljke 2006.
Danas je u Koturaškoj 69 sjedište Roglićeve Orbico grupe, kao i tvrtke Croatia baterije, čiji naziv podsjeća da je to (bila) 'd.o.o. za proizvodnju baterija i svjetiljaka', ali je danas registrirana za 'iznajmljivanje i upravljanje vlastitim nekretninama ili nekretninama uzetim u zakup (leasing)'.
Ivan Paspa umro je 1931. u Zagrebu. U tom gradu do danas nije dobio ni ulicu ni trg. Nema ga ni u Hrvatskoj enciklopediji, niti u Hrvatskoj tehničkoj enciklopediji.
