Lanjski bojkot trgovine možda je bio i uspješniji nego što smo mislili

Ljudi kupuju kao da ne postoji sutra! U trgovini u kojoj redovito kupujem i čudim se zašto su police od početka ovog mjeseca konstantno nedovoljno popunjene, a neke i posve prazne, tim mi riječima prodavačica objašnjava razlog već tri tjedna zaredom.

Drugo čemu se čudim, gotovo ne vjerujući svojim očima, cijene su pojedinih proizvoda na akcijama. Nakon duljeg vremena, naime, nailazim na cijene ispod jednog eura. Kilogram luka, primjerice, spustio se na 0,39 eura; trajno mlijeko može se kupiti za 0,55 eura; pola kilograma tjestenine 0,99 eura…

Jest da se radi o akcijskim cijenama, ali ipak imam dojam da je ovogodišnji siječanj u trgovinama obilježen drugačjim trendovima u cijenama nego što je to bilo u prvom lanjskom mjesecu. No, nije li neobično da, ako ljudi kupuju kao da ne postoji sutra, trgovci u isto vrijeme spuštaju cijene?!? Popušta li napokon inflacija (barem u segmentu prehrambenih proizvoda) ili se radi o trgovačkom oprezu uoči godišnjice lanjskog bojkota trgovine?  

U organizaciji Facebook grupe ‘Halo, inspektore’, odnosno Europskog centra izvrsnosti potrošača, a potaknut visokim cijenama i inflacijom, u petak 24. siječnja 2025. godine dogodio se bojkot trgovine. Analize su procjenjivale da su trgovci i država tog dana izgubili milijune eura prihoda, pa je bojkot prepoznat kao prvi masovni ‘potrošački štrajk’ u  Hrvatskoj. Uslijedila su još dva poziva na bojkot, oba bez značajnijeg odaziva potrošača pa se njegova ekonomska šteta svela na jednokratni udar, a promet u trgovinama vrlo se brzo vratio u uobičajene tokove.

U veljači prošle godine realni rast maloprodaje ipak je bio nešto usporio (oko 2,6 posto na godišnjoj razini), što se u analitičkim komentarima pripisivalo upravo učinku bojkota i promjeni ponašanja potrošača. To nije dugo trajalo, jer se od ožujka nadalje rast ponovno ubrzao, da bi do usporavanja ponovno došlo u drugoj polovici godine, što se više nije pripisivalo učinku bojkota već realno niže potrošnje stranih turista, usporavanja rasta zaposlenosti, slabijeg potrošačkog kreditiranja te usporavanja rasta plaća.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, realni rast prometa od trgovine na malo u studenome 2025. godine promet u trgovini na malo, ukupno gledajući, realno je bio 1,4 posto veći nego u studenom 2024. godine, ali su statističari zabilježili i to da je u trgovini na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima u istom razdoblju pao za 2,6 posto.

Iako nije trajno preokrenuo trend kretanja prometa u maloprodaji, lanjski bojkot trgovine ipak je rezultirao trajnim političkim i psihološkim učinkom. Vladu je potaknuo na širenje liste reguliranih cijena (od čega Vlada još uvijek ne odustaje, unatoč nedavnu zahtjevu HUP-a da tu mjeru ukine), široku javnost na diskusiju na temu ‘pohlepe trgovaca’ i visinu njihovih marži, a trgovce na agresivnije komuniciranje dnevnih i tjednih akcija te ‘trajno sniženih cijena’.

Napokon, češća pojava cijena pojedinih proizvoda ispod jednog eura na početku ove godine također se može pripisati upravo tom psihološkom momentu. Tako ispada da je lanjski bojkot trgovine možda je bio i uspješniji nego što smo to dosad mislili.​