Metaverzum je bio Zuckerbergova najskuplja lekcija

Kada je Mark Zuckerberg 2021. godine Facebook preimenovao u Metu, činilo se da želi preskočiti jednu cijelu fazu razvoja interneta i odmah uskočiti u sljedeću. Metaverzum je trebao postati novo mjesto rada, druženja i potrošnje, digitalni prostor u kojem ćemo provoditi značajan dio svakodnevice. Četiri godine kasnije, jasno je da je ta ideja bila prerano gurnuta u stvarnost i da je za sobom ostavila račun kakav si mogu priuštiti samo najveće tehnološke kompanije.

Više od 70 milijardi dolara gubitaka u Reality Labsu, diviziji zaduženoj za virtualnu i proširenu stvarnost, danas djeluje kao hladan tuš. Meta se sada sprema znatno smanjiti ulaganja u metaverzum već 2026. godine, i to rezovima koji bi mogli zahvatiti i do trećine proračuna tog segmenta. Formalno, projekt se ne gasi, ali poruka je jasna: metaverzum više nije središnja oklada kompanije.

Zuckerbergova vizija nije propala zato što je bila tehnološki neizvediva, nego zato što se nije poklopila s navikama korisnika. Horizon Worlds nikada nije zaživio kao masovna društvena platforma, a Meta Quest uređaji ostali su zanimljivi prvenstveno gamerima i tehnološkim entuzijastima. Ideja da će se ljudi masovno preseliti u virtualne svjetove pokazala se, barem zasad, pretjerano optimističnom.

Tržište je na ovu promjenu smjera reagiralo prilično racionalno. Dionica Mete porasla je nakon vijesti o rezovima, što sugerira da investitori više cijene povratak financijskoj disciplini nego ustrajanje na skupoj viziji bez jasnog povrata. Nije nevažno ni to da su ključne rasprave o budućnosti metaverzuma vođene daleko od sjedišta u Silicijskoj dolini, na Zuckerbergovu imanju na Havajima, što cijeloj priči daje dodatnu simboliku.

Reality Labs sada ulazi u fazu u kojoj više nema prostora za otvorene eksperimente. Spominju se i mogući otkazi, osobito među inženjerskim i proizvodnim timovima, što potvrđuje da se metaverzum iz strateškog fokusa polako seli na marginu. Uostalom, sličan zaokret vidi se i kod drugih tehnoloških divova koji su posljednjih kvartala usporili ili zamrznuli projekte vezane uz virtualnu i mješovitu stvarnost.

Dok se jedan veliki san stišava, drugi dobiva punu pozornost. Meta sve jasnije preusmjerava kapital i energiju prema umjetnoj inteligenciji. Ove godine kompanija planira potrošiti i do 72 milijarde dolara na kapitalna ulaganja, prije svega u podatkovne centre, računalnu infrastrukturu i razvoj AI modela. Unutar Mete osnovana je i nova jedinica, Superintelligence Labs, koja agresivno privlači vrhunske stručnjake iz konkurentskih kompanija.

Nakon što je model LLaMA 4 prošao bez euforije kakvu su doživjeli neki konkurentski proizvodi, postalo je jasno da Meta u utrci za umjetnu inteligenciju nema prostora za polovična rješenja. Zuckerberg sada govori o ulaganjima unaprijed, svjestan da će oni koji prvi izgrade ozbiljnu infrastrukturu dugoročno diktirati tempo.

Zanimljivo je i kako se mijenja rječnik. U Zuckerbergovim javnim istupima sve se češće spominju pametne naočale, glasovni asistenti i praktična primjena umjetne inteligencije, dok se riječ metaverzum gotovo i ne koristi. Fokus se vraća na proizvode koji imaju jasnu svakodnevnu vrijednost, a ne na velike, apstraktne vizije.

Metaverzum će tako ostati zapamćen kao jedan od najskupljih tehnoloških eksperimenata posljednjeg desetljeća. Ne nužno kao potpuni promašaj, ali svakako kao podsjetnik da ni najveći igrači ne mogu natjerati tržište da prihvati budućnost prije nego što je za nju spremno. Za Metu je to skupa lekcija, ali i prilika da sljedeći put bolje procijeni trenutak u kojem povlači potez.