Svjetske burze pale zbog rasta cijena nafte, dolar i dalje jača

Na svjetskim su burzama cijene dionica pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer su zbog krize na Bliskom istoku snažno porasle cijene nafte, što bi moglo izazvati rast inflacije i naštetiti gospodarstvima.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna pao 2 posto, na 46.558 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,6 posto, na 6.632 boda, a Nasdaq 1,3 posto, na 22.105 bodova.

Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer su cijene nafte u posljednja dva tjedna, otkako su počeli napadi SAD-a i Izraela na Iran, skočile više od 35 posto.

Premda predsjednik SAD-a Donald Trump već danima poručuje da su SAD i Izrael pobijedili u ratu protiv Irana, kriza na Bliskom istoku ne jenjava.

Iran i dalje raketira Izrael i susjedne zemlje i ne dozvoljava prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, što je uzdrmalo tržište nafte, pa se cijena barela na londonskom tržištu probila iznad psihološki važne razine od 100 dolara.

I to, premda je Međunarodna agencija za energiju (IEA) objavila da će 32 države članice osloboditi rekordnih 400 milijuna barela nafte iz svojih rezervi kako bi se spustile cijene.

Ta je organizacija ocijenila da je ovo najveći poremećaj opskrbe naftom u povijesti.

- Tržište je shvatilo da kriza na Bliskom istoku neće završiti tako brzo kako su se ulagači nadali. Stoga je prevladalo geslo 'prvo prodaj dionice, a onda postavljaj pitanja' – objašnjava Ryan Detrick, strateg u tvrtki Carson Group.

Ulagači se najviše plaše da će snažan rast cijena nafte izazvati rast inflacije, što bi središnje banke primoralo na povećanje kamatnih stopa. A to bi negativno utjecalo na rast gospodarstava.

I na europskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,2 posto, na 10.261 bod, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,6 posto, na 23.447 bodova, a pariški CAC 1 posto, na 7.911 bodova.

ZSE: Crobexi porasli, unatoč padu svjetskih burzi

Nakon tri tjedna pada, Crobex indeksi Zagrebačke burze prošloga su tjedna porasli, no zbog pada svjetskih burzi, trgovalo se oprezno, na što ukazuje skroman promet.

Crobex indeks porastao je prošloga tjedna 0,86 posto, na 3.952 boda, a Crobex10 za 0,47 posto, na 2.527 bodova. To je njihov prvi rast nakon tri tjedna pada.

Pritom su porasli i svi sektorski indeksi, a najviše Crobexturist, za 8,34 posto, i Crobexnutris, za 4,53 posto.

Tako su indeksi tjedan završili u plusu, unatoč oštrom padu na početku tjedna. No, trgovalo se oprezno zbog pada svjetskih burzi, koje su bile pod pritiskom zbog krize na Bliskom istoku i snažnog rasta cijena nafte.

Na oprez ulagača ukazuje pad prometa. Redovni promet dionicama iznosio je 12,64 milijuna eura, oko 14,4 milijuna manje nego u tjednu ranije.

Uz to, ostvareno je 5,27 milijuna eura blok prometa, i to u transakcijama sa četiri izdanja - povlaštenom dionicom Adrisa 2,06 milijuna eura, Plave lagune 1,47 milijuna, Zagrebačke banke 1,2 milijuna, a Končara 549 tisuća eura.

Najlikvidnija u redovnom trgovanju bila je dionica Končara, kojom je ostvareno gotovo 2,5 milijuna eura prometa, uz pad njezine cijene za 2,81 posto, na 762 eura.

Slijedila je dionica Žita, s prometom od 1,08 milijuna eura, a cijena joj je skočila 6,61 posto, na 19,35 eura.

Uprava Žita predložila je glavnoj skupštini dioničara izmjene statuta po kojima bi se dioničarima za prošlu, ovu i iduću godinu isplatilo između 30 i 50 posto konsolidirane neto dobiti, a najmanje 0,6 eura dividende po svakoj dionici, budu li zato ispunjeni svi zakonski uvjeti, navodi se u pozivu na glavnu skupštinu objavljenom u četvrtak, koja bi se trebala održati 22. travnja. Konačnu odluku o isplati dividende, odnosno upotrebi dobiti, donosi glavna skupština, uz prethodnu suglasnost Nadzornog odbora, a na prijedlog Uprave, napominje se.

'Za slučaj da u nekoj od navedenih poslovnih godina ne bude ostvareno dovoljno konsolidirane neto dobiti za navedenu isplatu, iznos potreban da dividenda od 0,6 eura bude isplaćena bit će namaknut potrebnim iznosom iz zadržane dobiti društva ostvarene u prethodnim razdobljima', stoji u pozivu na glavnu skupštinu, a u sklopu predloženih izmjena i dopuna statuta kompanije.

U fokusu investitora bila je i dionica AD Plastika, kojom je ostvareno oko 933 tisuće eura prometa, a pojeftinila je 1,61 posto, na 24,5 eura.

Znatniji promet imala je i dionica Dalekovoda, 791 tisuću eura, pri čemu je poskupila 0,41 posto, na 9,68 eura.

Najveće dobitnice bile su dionice Helios Farosa, sa skokom cijene za gotovo 43 posto, na 1,47 eura, redovne Croatia osiguranja, za 24,2 posto, na 2.980 eura, te Brodogradilišta Viktor Lenac, za 17,5 posto, na 4,84 eura.

Među likvidnijima, najviše su pale cijene dionica Spana, za 3,55 posto, na 59,8 eura.

Na ZSE se protekloga tjedna ukupno trgovalo s 58 dionica, pri čemu je cijena njih 34 porasla, 15 pala, a devet stagnirala.

Zbog krize dolar ojačao drugi tjedan zaredom

Na svjetskim je tržištima dolar ojačao prema košarici valuta i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je kriza na Bliskom istoku navela ulagače da potraže sigurnija utočišta za kapital.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1,6 posto, na 100,49 bodova.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 1,7 posto, pa je tečaj eura skliznuo na 1,1415 dolara.

Američka je valuta ojačala i u odnosu na japansku za 1,2 posto, pa je cijena dolara dosegnula 159,70 jena.

Jačanje dolara drugi tjedan zaredom posljedica je krize na Bliskom istoku jer zbog toga ulagači traže sigurnija utočišta za kapital.

Ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama jer su cijene nafte u posljednja dva tjedna, otkako su počeli napadi SAD-a i Izraela na Iran, skočile više od 35 posto.

Premda predsjednik SAD-a Donald Trump već danima poručuje da su SAD i Izrael pobijedili, kriza na Bliskom istoku ne jenjava.

Iran i dalje raketira Izrael i susjedne zemlje i ne dozvoljava prolaz tankera kroz Hormuški tjesnac, što je uzdrmalo tržište nafte.

Snažan i dugotrajniji rast cijena nafte mogao bi vrlo negativno utjecati na gospodarstva eurozone i Japana, koja uvelike ovise o uvozu nafte, dok bi američko gospodarstvo moglo proći nešto bolje jer je SAD neto izvoznik nafte.

- Ulagači smanjuju prekograničnu izloženost i sklanjaju kapital u sigurnija utočišta, dok su pod pritiskom valute onih zemalja koje su neto uvoznici energenata – objašnjava Karl Schamotta, strateg u tvrtki Corpay.