Hrvatska je u listopadu bila među zemljama s najvećim padom industrijske proizvodnje u EU, uz bok Belgiji i Litvi
U eurozoni industrijska proizvodnja zadržala se u listopadu, prema sezonski prilagođenim podacima, na rujanskoj razini, izračunali su statističari europskog statističkog ureda. Na razini EU-a proizvodnja je u listopadu porasla za 0,3 posto u odnosu na rujan kada je prema revidiranim podacima bila pala za 1,4 posto.
Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 1,7 posto a najviše se pak smanjila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 2,3 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU. Zamjetan pad bilježio je i energetski sektor, za 1,9 posto u eurozoni i za 1,3 posto u EU.
Najsnažnije je u listopadu na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Irskoj, za 5,7 posto. Slijedi Danska s rastom proizvodnje za 5,4 posto. Najveći pad proizvodnje na mjesečnoj razini bilježila je pak Litva, za 7,5 posto, zatim Belgija gdje se smanjila za 6,2 posto.
I Hrvatska je u skupini zemalja EU-a s daleko najsnažnijim padom industrijske proizvodnje u listopadu, za 3,9 posto u odnosu na rujan kada je bila bilježila daleko najveći rast, za 5,8 posto. S velikim odmakom slijede Švedska i Njemačka gdje se smanjila nešto više od jedan posto u odnosu na rujan.
Smanjena proizvodnja energije
U odnosu na prošlogodišnji listopad industrijska proizvodnja u eurozoni pala je za 1,2 posto, a u EU za 0,8 posto, izračunali su statističari. Revidirani podaci za rujan pokazuju pad proizvodnje u zoni zajedničke europske valute za 2,2 posto i za 1,8 posto na razini Unije.
Najviše je na oba područja u listopadu na godišnjoj razini smanjena proizvodnja intermedijarnih dobara, za 3,5 posto u eurozoni i za 3,1 posto u EU. U gotovo istom postotku smanjila se u eurozoni i proizvodnja trajnih potrošačkih dobara. U EU sektor je bilježio osjetno blaži pad, za 1,7 posto.
Osjetno je na oba područja smanjena i proizvodnja energije, za 1,0 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU. Kompanije su zamjetno u listopadu povećale tek proizvodnju netrajnih potrošačkih dobara, za 3,3 posto u eurozoni te za 3,6 posto u EU u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, izračunali su u Eurostatu.
Pad u Belgiji
Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u listopadu Belgija, za 7,8 posto. Slijede Njemačka i Italija gdje se smanjila za 4,9 odnosno za 3,6 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u listopadu smanjena za dva posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U rujnu bila je porasla za jedan posto. Najbliže su Hrvatskoj u listopadu bile Latvija i Švedska s padom proizvodnje na godišnjoj razini za 1,9 odnosno za 1,8 posto.
Najveći rast proizvodnje bilježila je pak Irska, za 15,2 posto u odnosu na prošlogodišnji listopad. Slijede Danska i Malta gdje je porasla za 8,6 odnosno za 6,2 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.