AI naš svagdašnji: Čovjek nije suvišan, ali ni siguran

Google je potkraj siječnja objavio Project Genie, tehnologiju temeljenu na umjetnoj inteligenciji (UI, engl. AI) koja može stvarati imerzivne virtualne svjetove na temelju upisanih uputa. Odnosno, kako govore u Googleu, riječ je o ranome istraživačkom prototipu mrežne aplikacije koju pokreću Genie 3, predstavljen u kolovozu, Nano Banana Pro te Gemini i koja omogućuje stvaranje zasebnih svjetova, izgradnju likova i krajolika prema željama korisnika u stvarnom vremenu.

Iako i sâm Google priznaje da imerzivni svjetovi još ne izgledaju dovoljno stvarno te je moguće da se AI neće držati uputa ili zakonitosti koje vladaju u stvarnom svijetu, objava je uzdrmala svjetsko tržište videoigara. Dionice tvrtki povezanih s videoigrama strovalile su se pred strahom od toga što će im na kraju donijeti Project Genie iako se, zapravo, AI već ionako primjenjuje u izradi igara. Hoće li stoga općeprisutni AI na kraju zamijeniti čovjeka i u stvaranju videoigara? I koje sve etičke izazove takve promjene donose?

Kritički pristup

Umjetna je inteligencija, prije svega, ubrzala pojedine tehničke i pripremne procese u razvoju videoigara, napominje viši stručni suradnik za edukaciju u Poduzetničkom inkubatoru PISMO iz Novske Domagoj Crnković, a alati koji upotrebljavaju AI danas mogu pomoći u generiranju početnih ideja, izradi pomoćnih vizuala i automatizaciji dijela dokumentacije. Sve to može olakšati rane faze razvoja projekta, no primjećuje da su u stvarnom postupku razvoja videoigara ključni dijelovi poput mehanike, logike gameplaya​, ponajviše umjetničkoga stila te narativa i dalje rezultat rada timova. Umjetna inteligencija pomoćni je alat koji može ubrzati dio zadataka, rekao je, ali nikako zamjena za kreativno promišljanje i rad koji stoji iza svake kvalitetne videoigre.

Domagoj Crnković, viši stručni suradnik za edukaciju u Inkubatoru PISMO:

– Mora se priznati da generativni AI alati omogućuju ljudima testiranje ideja i eksperimente s prototipovima, ali originalnost i dalje ostaje na kreativnom stvaralaštvu pojedinaca i timova

– Stoga čovjek nikako nije postao suvišan. Razvoj videoigara ​izrazito je kompleksan proces koji uključuje dizajn, programiranje, umjetničku produkciju, narativ, audio, testiranje i produkciju projekta. To su discipline koje zahtijevaju iskustvo, kreativnost i koordinaciju tima. Samo zato što umjetna inteligencija može ubrzati neki proces, ne znači da nužno isključuje čovjeka. Mora se svakako priznati da generativni AI alati omogućuju ljudima testiranje ideja i eksperimente s prototipovima, ali originalnost i dalje ostaje na kreativnom stvaralaštvu pojedinaca i timova. Profesionalac u industriji videoigara mora ponajprije razumjeti tehnologiju kojom se koristi, ali i njezina ograničenja, bio to alat umjetne inteligencije ili nešto drugo. Iznimno je važno zadržati kritički pristup, provjeravati sve informacije koje je dala umjetna inteligencija, ne uzimati nešto što je generirala kao da je to uklesano u kamen – smatra Crnković, koji naglašava i da sav sadržaj izrađen alatima umjetne inteligencije treba uzeti s oprezom te procijeniti u kojoj će se količini takav sadržaj puštati široj javnosti. Najuspješniji profesionalci, dodao je, znat će pronaći pravu ravnotežu i odrediti dozu sadržaja koji je oblikovao AI i upotrebljavat će ga kao inspiraciju, nikako kao zamjenu za vlastiti rad i znanje.