Podatkovni suverenitet nasuprot AI-ja i digitalnih blizanaca

Pišu: Sergej Abramov i Donatella Pauković

AI i digitalni blizanci mogu puno brže predočiti promjene u urbanim sustavima, ali bez obzira na to, masovna digitalizacija gradova mogla bi postati rizik u upravljanju gradovima jer su oni pravi nositelji digitalnog podatkovnog suvereniteta.

O tome je bilo riječi na panelu 'Disruptivne tehnologije i AI: novi motor razvoja pametnih gradova' na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2026., na kojoj su, uz moderiranje Mislava Togonala, govorili gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, Danijel Antonić, pomoćnik pročelnika za informatiku i informacijsku sigurnost grada Rijeke te Slavko Vidović, osnivač Infodoma.

– Nismo svjesni koliko je bitan digitalni suverenitet, a posebno podatkovni, koji se spušta do razine gradova. Slabo koristimo europska iskustva. Reuse and share: to su dvije riječi koje su dovoljne da se u digitalnom svijetu bude smart – napomenuo je Slavko Vidović.

Slavko Vidović

Govoreći o iskustvima Varaždina u digitalizaciji, gradonačelnik Neven Bosilj ukazao je da im sustav digitalnog blizanca povezan s podacima o komunalnim naknadama omogućuje da vrlo lako i brzo utvrde diskrepancije između stvarnog stanja i statusa naplate, dok bi za to desetorici komunalnih redara trebalo godinu dana terenskog rada. Bosilj se pohvalio i projektom Interact Green, kojim Varaždin želi europskim sredstvima oživjeti Gradsku šumu i lansirati je u digitalnu stvarnost.

– Obnovit ćemo Gradsku šumu, napraviti šetališta, ali i napraviti platformu preko koje će se moći dobiti sve informacije iz senzorike kojom ćemo opremiti šumu. Sve smo povezali s AI, tako da ćemo imati AI agenta, chatbota koji će davati osnovne informacije o Gradskoj šumi. U sklopu toga smo napravili i platformu s kojom ćemo povezati sve ostale senzore koji u gradu prate kvalitetu zraka, buku i slične pokazatelje. Postoje lakši i teži novci, neki su po babi i po stričevima, a neki su iz Bruxellesa – poentirao je Bosilj.

Neven Bosilj

Dodao je i da je Varaždin opremio svoju pješačku jezgru kamerama koje nadziru vozila, provjeravaju imaju li odgovarajuće dozvole i automatski ispisuju kazne prekršiteljima. A najavio je i da je u tijeku izgradnja zgrade Centra za inkubaciju pametne industrije koja će služiti studentima i biti opremljena humanoidnim robotima i robotskim rukama.

Izazov je da digitalizacija gradova ne dovede do rizika upravljanja

Danijel Antonić potvrdio je da Rijeka priprema AI agenta za gradsku web stranicu, svojevrsnog asistenta za pristup servisima gradske uprave. A također je ustvrdio da Rijeka koristi AI u praćenju internetskog prometa kako bi se zaštitila od zlonamjernih napada.

– Gradovi su izloženi napadima iz cijelog svijeta, samo u sat vremena phishing napada imate 360 tisuća poruka. U pripremi napada napadač je 200 dana unutar vašeg sustava. Zato morate mjeriti i detektirati anomalije. Zato koristimo elemente umjetne inteligencije. Svi gradovi masovno idu u digitalizaciju, ali nisu svi spremni za to. Bit će izazov da digitalizacija ne postane rizik u upravljanju gradova – kazao je Antonić.

Danijel Antonić

Osnivač InfoDoma Slavko Vidović poručio je gradovima i gradskim upravima da, ako trebaju napraviti jednu stvar koja će im pomoći u približavanju smart rješenjima, da prikupljaju i pretvore podatke u digitalno čitljive formate.

– Large language models uče interneta, podaci kojima pristupaju su jednaki i njihovi će doprinosi s vremenom konvergirati, bit će slični. Digitalni podaci, vlastiti podaci i vlastito znanje su temelj. U budućnosti će se bitka voditi tko ima vlastite podatke u većoj količini. To će značiti koja će poduzeća biti bolja, a isto tako i gradova, a i država. U središtu digitalnog suvereniteta je podatkovni suverenitet, koji se spušta na razinu gradova – kazao je Vidović.

Digitalni blizanci GDI-ja

Prije ovog panela, direktor u tvrtki GDi Vojkan Gavrilović predstavio je okupljenima na konferenciji prednosti digitalnih blizanaca gradova koje producira njegova tvrtka, a kakve koriste  Zagreb i Varaždin.

– Puno je prednosti korištenja digitalnih blizanaca gradova, a najveći je povezivanje podataka i integrirani pregled. Za 3d model grada Zagreba uspostavili 59 visokomodeliranih mostova i nadvožnjaka, a možemo izrađivati i vodene površine i sve drugo, što omogućuje analitiku. U pozadini su matematički modeli koji mogu analizirati vidno polje, kreirati uzdužne i poprečne profile što inače zahtjeva komplicirane inženjerske alate, a sustav možemo raditi informativne dashboardekoji prikazuju nekretnine i imovinu, ciljanu infrastrukturu i slično. U gradu Varaždinu, kroz dostupne službene registre u nekoliko tjedana možemo potpuno ažurirati komunalne ugovore grada i strukturu korisnika, što gradu omogućuje sustavno planiranje prihoda – rekao je Gavrilović.

Vojkan Gavrilović

GDi-jev direktor je podsjetio da su gradovi najveći asset manageri imovine i ujedno veliki energetski potrošači. Stoga je GDi za Zagreb napravio i Energetski atlas, sustav koji prati potrošnju vode, tople vode i plina, a isto tako i uz pomoć povijesnih staelitskih snimki prati i stvaranje urbanih toplinskih otoka. Nije iznenađenje da su time potvrdili uzlazni trend rasta temperature uslijed klimatskih promjena.

Umjetna inteligencija kao najveći 'game changer' u gradovima

Prema UN-ovim projekcijama, do 2050. godine dvije trećine čovječanstva živjet će u gradovima, što pred urbanu infrastrukturu stavlja neodržive zahtjeve. Na to je tijekom svog predavanja na konferenciji upozorio Matija Mandić, direktor Sektora integrirane sigurnosti i pametnih sustava u King ICT-ju.

Osvrnuvši se na situaciju u Zagrebu i procjene daljnjih migracija stanovništva, Mandić je istaknuo kako infrastrukturno više nije moguće graditi nove ceste u mjeri koja bi riješila probleme, čak i kada bi se one izgradile. Naglasio je da rješenje leži isključivo u oslanjanju na tehnologiju.

– Moramo znati kako nam diše promet u gradu, gdje su točke zagušenja te kako se promet ponaša ujutro kada se ide na posao, u sredini dana, navečer ili vikendom. To su podaci koji su izuzetno važni kako bismo uopće mogli planirati, a senzorska tehnologija i kamere omogućuju nam da te odluke donosimo u realnom vremenu i rješavamo kolizije u trenutku – izjavio je Mandić.

Matija Mandić

Govoreći o nužnosti promjene navika građana, istaknuo je da bez konkretnih tehnoloških rješenja nema ni napretka u korištenju javnog prijevoza.

– Ako ne prioritiziramo promet tramvaja, ne možemo natjerati ljude da ga koriste – poručio je Mandić, dodajući da je upravo umjetna inteligencija onaj ključni game changer.

– Umjetna inteligencija omogućuje da senzori vide i razumiju to što vide, a to već koristimo u Hrvatskoj. Primjena AI-ja je u svim područjima u gradovima nevjerojatna, primjerice za sigurnost prometa. Također, AI ne samo da detektira odlaganje otpada, nego može detektirati čak i zagrebačke plave vrećice – zaključio je Mandić uz prikaz stvarnih snimki prometnih incidenata koje je detektirao AI sustav.

Kao primjer dobre prakse na konferenciji je predstavljen Grad Samobor, o čijim je pametnim projektima po mjeri čovjeka govorila gradonačelnica Petra Škrobot. Opisala je kako je po dolasku na funkciju gradonačelnice iz privatnog sektora ostala iznenađena tromošću sustava te se odmah fokusirala na povećanje učinkovitosti gradske uprave.

Škrobot je naglasila da početna analiza zatečenog stanja nije bila zadovoljavajuća u kontekstu pametnog grada, zbog čega su morali 'ubaciti u višu brzinu' da bi nadoknadili propušteno. Pojasnila je i da brzi razvoj tehnologije često stvara jaz i frustraciju u javnom sektoru koji te promjene teško prati, no Samobor je taj izazov odlučio riješiti sustavnim pristupom. Naime, u proces transformacije krenuli su postavljajući temelje, odnosno prikupljajući podatke.

– Krenuli smo stvarati dobre baze podataka koje su postale temelj za sva daljnja pametna rješenja – istaknula je Škrobot.

Petra Škrobot

Među ključnim projektima navela je digitalizaciju prostornih planova (ePlanovi i eGUP), ugradnju solara u javne zgrade, studiju geotermalnog potencijala te potpunu transparentnost javne uprave kroz uvid građana u trošenje proračunskog novca.

Kao najzahtjevniji dio procesa izdvojila je balansiranje između modernizacije i očuvanja baštine.

– Najveći izazov koji vidim kao gradonačelnica jest želja da razvijamo grad, ali da istovremeno zadržimo svoj identitet. Samobor ima dugu povijest i tradiciju arhitekture; cilj nam je graditi dalje i osigurati održiv razvoj, a da istovremeno uspješno implementiramo nove tehnologije – zaključila je Škrobot.

Petra Škrobot