Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR) stupila je na snagu 13. travnja ove godine te donosi brojne obaveze za Hrvatsku. Bit će na snazi sve dok udio električnih vozila u EU ne dosegne 15 posto, što bi za Hrvatsku značilo oko 200 tisuća registriranih električnih vozila.
Koliko smo daleko od toga najbolje pokazuju podaci o prodaji automobila. Naime, u 2023. godini je u Hrvatskoj prodano ukupno 56.697 novih osobnih vozila od čega ih je samo 1618 potpuno električnih. Znači, nedostaje nam samo 198.382 električna vozila, što izgleda prilično nemoguće za dostići u tako kratkom roku.
AFIR obvezuje članice EU da do 2025. godine osiguraju punionice za osobna vozila na svim glavnim cestama na svakih 60 kilometara. Ista obveza vrijedi i za teška teretna vozila, ali s rokom do 2030. godine.
Ove mjere trebale bi biti ‘ključne za osiguranje besprijekorne mobilnosti električnih vozila diljem Europe, potičući prijelaz na održiviji prometni sustav‘, što je i ključan cilj djelovanja nove Grupacije operatora mreža punionica za električna vozila Hrvatske gospodarske komore iz koje očekuju investicijski ciklus od minimalno 200 milijuna eura što proizlazi iz nedavno usvojene uredbe AFIR.
Koliko je sve to realno saznali smo od zamjenika predsjednika Grupacije, Predraga Šeatovića.
Koliko je realno da do 2025. na svakih 60 km bude jedna punionica? To je za samo pola godine?
Već danas na našim autocestama imamo punionice za električna vozila, ali su one u pravilu premale i nedostatne snage (manje od 100 kW), dok je cilj Uredbe o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR) koja je stupila na snagu 13. travnja ove godine osigurati punionice minimalne snage 600 kW na svakih 60 km. Smatramo da je potrebno unaprijediti pozive za dodjelu koncesija na autocestama jer dosadašnji modeli nisu dali dobre rezultate. Grupacija operatora mreža punionica za električna vozila Hrvatske gospodarske komore stavlja na raspolaganje svoje resurse kako bi pozivi bili maksimalno učinkoviti i kako bi se u konačnici ostvario cilj koji je naveden u Uredbi.
Kako će se osigurati financijska sredstva za investicijski ciklus od minimalno 200 milijuna eura do 2030. godine, s obzirom na trenutne ekonomske izazove?
EU je postavila cilj od 29 posto udjela obnovljivih izvora energije u prometu za 2030. godinu Direktivom EU 2023/2413 o promicanju korištenja energije iz obnovljivih izvora. S obzirom na ambiciozne ciljeve za dekarbonizaciju prometa, poglavito cestovnog prometa koji je odgovoran za više od 70 % emisija stakleničkih plinova iz prometa, osim regulatorne i administrativne podrške, potreban je i financijski poticaj, odnosno sufinanciranje iz fondova EU. Ovdje se radi o bespovratnim potporama, ali i određenim financijskim instrumentima koji svakako mogu ubrzati razvoj infrastrukturnih ulaganja u elektromobilnost. Ovdje trebamo imati u vidu da se ne radi samo o osiguranju infrastrukturnih preduvjeta za vozni park u Hrvatskoj, već treba uzeti u obzir i da smo pretežito turistička auto destinacija i trebamo osigurati dostatnu mrežu punionica za električna vozila sukladno zahtjevima turista koji dolaze u Hrvatsku sa svojim električnim vozilima, kao i da smo jedna od članica EU gdje je elektromobilnost još u povojima. U Hrvatskoj je u 2023. godini bilo oko 7.000 električnih automobila, što čini udio od 0,4 % automobila na hrvatskim cestama. Sukladno Uredbi AFIR taj udio bi trebao doseći 15 % u najkraćem roku, što bi za Hrvatsku značilo oko 200 tisuća registriranih vozila.
Njemačka je primjerice za razvoj 900 UFC (ultra fast charging) lokacija osigurala subvencije iz bespovratnih EU sredstava u iznosu od 2 milijarde EUR.
S obzirom na trenutni udio obnovljivih izvora energije u prometu od svega 2,4 posto, je li realno očekivati da Hrvatska postigne cilj od 21 posto do 2030. godine? Koje konkretne mjere su planirane kako bi se ovo postiglo?
Mjera koja će najviše pomoći u ostvarenju ovog cilja je pojednostavljenje subvencija za električna vozila. Konkretno smatramo da je uvođenje ili nulte stope PDV-a ili minimalne od 5 posto najbolji put za ostvarenje navedenih ciljeva čim prije.
Postoje li procjene koliko će povećanje broja punionica utjecati na elektroenergetsku mrežu u Hrvatskoj? Kako će se osigurati dodatnih 100 do 150 MW priključaka do 2030. godine?
Proces implementacije priključaka je složen i dugotrajan te će tražiti i dodatna ulaganja za jačanje razvoja mreže. Kako bi ostvarili ove ciljeve potrebno je ubrzanje i pojednostavljenje procedura za implementaciju priključaka.
Koje su glavne prepreke koje Grupacija HGK vidi u provedbi uredbe AFIR-a?
Kako bi se ostvarili ambiciozni ciljevi u okviru uredbe AFIR potrebno je dodatno raditi na koordinaciji dijaloga između ključnih subjekata i upravo u ovom dijelu vidimo ulogu Grupacije. Prioritet je staviti u fokus distribucijsku i prijenosnu elektroenergetsku mrežu. Na primjer, za osiguravanje dostatnih količina priključnih kW na autocestama, potrebno je napraviti detaljnu analizu raspoloživosti mrežne infrastrukture, kao i analizu ulaganja u stvaranje tehničkih uvjeta mreže za omogućavanje priključnih snaga. Jasnu artikulaciju zahtjeva će trebati unijeti u desetogodišnje planove razvoja distribucijske i prijenosne mreže. Država će trebati pronaći dodatna sredstva za financiranje pojačanja mreže, koja će se na temelju preliminarnih procjena kretati između 70 i 100 milijuna eura do 2030. godine.
Dodatan izazov predstavlja i Metodologija za određivanje iznosa tarifnih stavki za distribuciju električne energije, budući da je današnja naknada za vršnu snagu izrazito nepovoljna za punionice, koje imaju zahtjev za relativno visokim snagama, na vrlo malen volumen korištenja infrastrukture te kao takve generiraju negativan biznis case.
Potrebno je osigurati i dostatnu financijsku potporu od strane države koja je nužna u ranoj fazi razvoja elektromobilnosti. Grupacija operatora mreža punionica za električna vozila HGK radit će na uklanjanju navedenih, ali i ostalih prepreka s kojima se susreće sektor.