Aktualno
StoryEditor

Čorak: Elektroprivrede se trebaju razdvojiti na obnovljive i konvencionalne kompanije

13. Lipanj 2017.

Zašto Hrvatsku zaobilaze investitori? Treba li ulagati u obnovljive ili u konvencionalne izvore energije? I kako se elektroprivrede i naftni nacionalni giganti mogu prilagoditi tranziciji prema niskougljičnom gospodarstvu? – to su samo neka od pitanja na koja su pokušali dati odgovor sudionici 6. Liderove konferencije o energetici ‘Energetska budućnost Hrvatske‘.

>>> Otvorena 6. Liderova konferencija ‘Energetska budućnost Hrvatske’

- Temeljno pitanje nije zašto nas zaobilaze investitori, već zašto nismo ništa učinili da ih privučemo. A možda nam ni ne trebaju? Možda smo dovoljno učinkoviti i vrtimo se u krug, nema odluke, nema investicija, nema velikog troška…investiramo samo novac iz EU. Od 17 TWh električne energije koliko se troši u Hrvatsko preko 30 posto se uvozi. Možda to nije loše, jer u Hrvatskoj ima zagovornika uvoza jeftine energije. Ali EU zatvara svoj krug. I nije neozbiljno da se svaka zemlja želi zaštititi. Švicarska zakonski teži da ostvari 100 posto električne energije iz svojih potreba, a to su shvatili i u Crnoj Gori. Bugarska i Rumunjska su, primjerice, zabranili izvoz vlastite energije, pa smo bili prinuđeni moliti na burzi. Zato jer nismo osigurali svoju proizvodnju, a ni ne kanimo, po svemu sudeći – rekao je Ivica Jakić, energetski konzultant iz švicarskog Alpiq SE-a.

Jakić je pobrojao brojne neuspješne energetske investicijske projekte u Hrvatskoj, od LNG-a Hrvatska (onog koji je trebao biti na obali, a ne ploveći), podmorskog kabla Italija – Hrvatska, bioelektrane u Velikoj Gorici, hidroelektrane Ombla, termoelektrane Osijek, Zagreba na Savi, itd, a onda je podsjetio da je Slovenija otvorila šest elektrana na Savi, te da se u Grazu rade dvije manje hidroelektrane.

>>> FOTO: Baričević pozvao ulagače da iskoriste europske fondove i ulažu u energetski sektor

- A mi još razmišljamo što bi sa Savom napravili jer Zagreb ne živi na Savi. Kad zbrojite što Vlada, što lokalna samouprava, što eko udruge ne bi, dolazite do odgovora zašto nema stranih investicija. Na tragu je i LNG terminal, vrijeme ga sustiže, već sad plinski tokovi se mijenjaju, Rusija se povezuje s plinovodom s Turskom, odakle će ići u Italiju. Hrvatsku više nitko ozbiljno ne razmatra, nema potrošnje, a ne zna niti u kojem bi smjeru išla – kazao je Jakić.

Branko Radošević iz Croduxa je izrazio nezadovoljstvo nejednakim uvjetima na tržištu za ulagače u obnovljive izvore energije i one koji ulažu u konvencionalne izvore energije. Naveo je da je u Hrvatskoj od 2004. do 2016. godine, investicijom većom od 2 milijarde eura, izgrađeno 1294 objekta obnovljivih izvora sa 640 MW instalirane snage. Lani su ti objekti proizveli 1,7 TWh energije, što je oko 11 posto ukupne potrošnje, a za što je isplaćeno 1,55 milijardi kuna, odnosno oko 123 eura po MWh.

>>> Duić: Do 2050. moguće je zamijeniti fosilno gorivo

- Za 12 godina projekcije na ovu instaliranu snagu, bez 300 MW koji su već potpisano, proizvest će se oko 20 TWh i platiti oko 2,5 milijarde eura poticaja. Da smo izabrali najskuplje i najbolje ekološki prihvatljivo konvencionalno rješenje, recimo plinsku elektranu da proizvede toliko energije ulaganje bi bilo 200 milijuna eura bi koštalo ulaganje, a trošak proizvodnje toliko energije iznosio bi 1,5 milijardi eura – naveo je Radošević, dodavši da je u trošak proizvodnje iz obnovljivih izvora potrebno još dodati i trošak uravnoteženja koji je samo lani iznosio 400 milijuna kuna.

- Za izgradnju ova 1294 objekta potrošene su tisuće hektara zemljišta, šuma, ugrožena staništa ljudi i životinja, a za plinsku elektranu od 230 MW potrebno bi bilo samo jedno nogometno igralište – rekao je Radošević.

Tomislav Čorak iz Boston Consulting Groupa podsjetio je da ulaganja u energetiku nisu uvijek najjasnije isplativa te je podsjetio da prva ulaganja u energiju iz nafte i energiju iz vode su bila rezultat vizije, a ne ekonomskog računa.

- Bez ulaganja nema razvoja, a razvoj košta. Hrvatska ne mora biti trend setter, ali može pratiti što drugi rade i to primjenjivati – rekao je Čorak.

>>> Konferencija o energetici: Stanje u energetici s pozicije investitora

Čorak ne misli da će američki izlazak iz Pariškog sporazuma vratiti svijet u visokougljičnu energetsku stvarnost, jer globalni investitori više cijene kompanije bazirane na novim i obnovljivim izvorima energije, nego one na konvencionalnima. To su, objasnio je počele prepoznavati i velike elektroprivrede europske.

- Dvije velike elektroprivrede u Europi, E-on i RWE su to prepoznale i razdvojile obnovljivce i konvencionalne. Obnovljivce su stavile na tržište investitorima koji očekuju rast, a ne dividende, a od konvencionalnih investitori očekuje stabilne povrate. RWE i E-ona su primjer kako se kompanije prilagođavaju onom što je investitorima interesantno. To je smjer na kojim se elektroprivrede mogu odvojiti od pada vrijednosti. Energetska tranzicija se definitivno događa i elektroprivredna i naftna poduzeća pokušavaju dati odgovor kako poslovati sutra u niskougljičnom gospodarstvu. Nova ulaganja, pogotovo u Europi, su u domeni obnovljivih izvora, a naftne kompanije pokušavaju odgovoriti na izazov kako preusmjeriti naftu i plin iz sredstva koje služi za konverziju energije u nešto drugo. Nafta će trebati za druge stvari, bez nje nema budućnosti, praktično sav sintetički materijal danas proizlazi iz nafte, ali je ne treba trošiti na konverziju energije i prijevoz, već na ono bez čega se stvarno ne može – rekao je Čorak.

09. prosinac 2022 03:16