Države OECD-a ostaju bez zaliha: nafta pada na najnižu razinu od 2003.

Zalihe nafte i derivata u članicama OECD-a spustit će se do kraja godine na najnižu razinu od 2003., uz rekordni tempo potrošnje u uvjetima gašenja proizvodnje u regiji uz Perzijski zaljev, procijenila je u utorak američka uprava za energetiku.

 

Ukupne zalihe nafte i derivata u članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj past će do prosinca ispod 2,3 milijarde barela, prognozira američka uprava za energetiku, napominjući da procjenu temelji na pretpostavci o otvaranju Hormuza u trećem ovogodišnjem tromjesečju.

 

Potpuna normalizacija prometa vjerojatno će potrajati nekoliko mjeseci, upozoravaju.

 

Ako se procjena obistini, zalihe će na razini OECD-a krajem godine biti na najnižoj razini od 2003. godine, kada je američka državna agencija počela voditi evidenciju, upozoravaju njezini stručnjaci u mjesečnoj kratkoročnoj energetskoj prognozi.

 

Sredinom ožujka članice Međunarodne agencije za energiju (IEA) odlučile su iz rezervi otpustiti ukupno 411,9 milijuna barela nafte i naftnih derivata. Prema toj odluci, nafta će činiti 72 posto plasiranih barela, a derivati 28 posto.

 

Sredinom svibnja agencija je u redovnom mjesečnom izvješću procijenila da su se svjetske zalihe nafte u ožujku smanjile za 129 milijuna barela i za još 117 milijuna barela u travnju, uz prognozu da će ponuda kaskati za potražnjom barem do listopada, čak i ako rat bude okončan već u lipnju.

 

SAD je u ožujku najavio da će iz rezervi u okviru IEA-inog plana otpustiti ukupno 172,2 milijuna barela, isključivo nafte, i to u više faza. Prema najnovijim dostupnim podacima američkog ministarstva energetike, kompanije su od 20. ožujka do kraja travnja iz zaliha 'posudile' ukupno 92,5 milijuna barela nafte.

 

Zalihe se ubrzano prazne kako bi se nadoknadilo izgubljenih 11 milijuna barela nafte dnevno iz regije uz Perzijski zaljev. Proizvođači su obustavili proizvodnju zbog rata, a 'stanjene' rezerve ponovo će katapultirati cijene nafte u idućim mjesecima, predviđaju u američkom ministarstvu.

 

Uzlet cijena zaustavile su u proteklim tjednima opetovane američke najave skorog sporazuma s Iranom o otvaranju Hormuza, ključnog plovnog puta kojim inače prolazi 20 posto svjetske nafte.

 

- U trenutku pisanja ovog izvještaja, sporazum nije finaliziran. Većina proizvodnje nafte u regiji i dalje je obustavljena, a svjetske zalihe nafte i dalje se smanjuju kako bi se podmirila potražnja - ističe pak američka agencija u mjesečnom izvješću.

 

Prosječna cijena referentne marke Brent na fizičkom tržištu iznosit će u lipnju i srpnju 105 dolara po barelu, predviđa američka uprava za energetiku. U terminskim ugovorima na londonskom tržištu barel Brenta stajao je u srijedu nakon podneva nešto manje od 91 dolar.

 

- S obzirom na razmjere pražnjenja svjetskih zaliha, predviđamo da će se cijene nafte zadržati na visokim razinama sve dok se svjetski tokovi nafte ne vrate na normalne razine i dok se zalihe nafte ne obnove - navodi agencija.

 

Svjetska potražnja za naftom smanjit će se pak ove godine zbog visokih cijena, smanjene dostupnosti goriva i državnih incijativa za štednju prvi puta od pandemijske 2020. godine, i to za 1,1 milijun barela dnevno, procjenjuju u američkoj državnoj agenciji. Do sada bili su očekivali da će porasti za skromnih 200 tisuća barela dnevno.

 

Visoke cijene nafte, smanjena dostupnost goriva i državne inicijative za štednju nafte uzrokovat će ove godine pad svjetske potražnje za naftom prvi put od pandemijske 2020. godine, navodi američka uprava za energetiku. Agencija sada očekuje da će potražnja ove godine potonuti za 1,1 milijun barela nafte dnevno. Ranije su bili očekivali rast za 200 tisuća barela nafte dnevno.