Hrvatska je uz još 11 zemalja članica Europske unije u 2017. godini ostvarila višak u proračunu, no u skupini je 15 zemalja s javnim dugom većim od 60 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), objavio je u ponedjeljak Eurostat u preliminarnim procjenama.
Hrvatska je u 2017. godini ostvarila višak u proračunu opće države od 0,8 posto BDP-a, nakon manjka od 0,9 posto u godini ranije. Time se svrstala uz bok s Grčkom, čiji je suficit iznosio također 0,8 posto, i s Bugarskom, sa suficitom od 0,9 posto, pokazalo je Eurostatovo izvješće.
Daleko najviši suficit imala je Malta, od 3,9 posto BDP-a, a slijede Cipar, s 1,8 posto, Češka, s 1,6 posto, te Luksemburg, s 1,5 posto. Švedska i Njemačka imale su suficite od po 1,3 posto, Nizozemska, 1,1 posto, Danska 1,0 posto, te Litva, 0,5 posto BDP-a.
>>>Plenković: Suficit opće države potvrđuje odlučnu politiku Vlade
S druge strane, Irska i Estonija imale su deficite u visini od po 0,3 posto BDP-a, a Latvija i Finska od 0,5 i 0,6 posto. Samo dvije zemlje - Španjolska s 3,1 posto i Portugal s tri posto - imale su deficite na razini od tri posto BDP-a ili iznad te gornje granice prema kriterijima iz Maastrichta.
Slovenija je jedina bila s uravnoteženim proračunom u 2017. godini, pokazalo je izvješće Eurostata.
Na razini 28-članog EU-a u 2017. zabilježen je deficit od 1,0 posto BDP-a, nasuprot deficitu od 1,6 posto u godini ranije. I na razini 19-člane eurozone je deficit smanjen za 0,6 postotna boda, na 0,9 posto BDP-a.
Udio javnog duga u BDP-u smanjen u EU i Hrvatskoj
Hrvatska je u 2017. godini zabilježila javni dug mjeren udjelom u BDP-u u visini 78 posto, koji je za 2,6 postotna boda manji u usporedbi s 2016. godinom.
Hrvatska je tako uz još 14 zemalja u 2017. godina imala javni dug veći od 60 posto BDP-a, gornje razine prema kriterijima iz Maastrichta.
Daleko najveći udio duga u BDP-a imale su Grčka, od 178,6 posto BDP-a, Italija, od 131,8 posto, Portugal, od 125,7 posto, te Belgija, od 103,1 posto i Španjolska, od 98,3 posto.
>>>Ministar Zdravko Marić morao bi objasniti kako to država ‘zarađuje’
Krajem prošle godine, najniži je pak udio javnog duga zabilježen u Estoniji, od 9,0 posto, a slijede Luksemburg, s 23 posto, Bugarska, s 25,4 posto i Češka sa 34,6 posto. U toj su skupini još Rumunjska i Danska, s 35 posto odnosno 36,4 posto.
Na razini EU-a i eurozone udio javnog duga u BDP-u dodatno je smanjen u odnosu na godinu ranije. U EU je u 2017. skliznuo na 81,6 posto BDP-a, s 83,3 posto u 2016. godini, a u eurozoni je smanjen za 2,3 postotna boda, na 86,7 posto.