Hrvatski BDP usporio na 1,7 posto, HUP upozorava na trendove

Godišnji rast BDP-a u drugom tromjesečju 2026. usporio je na 1,7 posto, nakon 2,2 posto u prvom tromjesečju, a struktura rasta pokazuje slabljenje osobne potrošnje i investicija uz snažniji oslonac na javni sektor, građevinarstvo i nekolicinu izvoznih djelatnosti.

Osobna potrošnja porasla je samo 0,5 posto godišnje, nakon 2,6 posto u prvom kvartalu. Takvo usporavanje događa se unatoč realnom rastu plaća i visokoj zaposlenosti. Izuzmemo li pandemijsko razdoblje, riječ je o najnižoj stopi rasta potrošnje kućanstava još od trećeg kvartala 2015., kada je iznosio 0,4 posto, poručio je HUP i naglasio kako je jedan od glavnih oslonaca rasta posljednjih godina time gotovo nestao.

To dodatno naglašava problem odnosa plaća i produktivnosti: 'Od 2019. realna produktivnost povećana je oko 13 posto, dok su realna primanja zaposlenih porasla oko 29 posto. Taj se jaz više ne može trajno financirati bez posljedica za marže, ulaganja i konkurentnost. Udio naknada zaposlenima dosegnuo je 49,6 posto BDP-a, dok je udio bruto dobiti smanjen na 33,5 posto BDP-a. Rast primanja zato mora imati snažnije uporište u novoj dodanoj vrijednosti', zaključak je HUP-a.

Bruto investicije u fiksni kapital porasle su 1,7 posto, nakon 2,5 posto u prvom kvartalu i 7,0 posto krajem prošle godine, što potvrđuje brzo slabljenje investicijskog ciklusa. Građevinarstvo je istodobno povećalo realnu dodanu vrijednost 3,1 posto, vrlo slično rastu od 2,8 posto početkom godine. Investicije se tako sve više oslanjaju na građevinsku aktivnost, dok ostali oblici ulaganja gube zamah. Bez građevinarstva ukupna investicijska aktivnost bila bi najvjerojatnije u minusu. To zabrinjava jer hrvatski BDV (bruto dodana vrijednost) po zaposlenom iznosi tek oko 53 posto prosjeka EU, pa su ulaganja u opremu, tehnologiju i automatizaciju ključna za veći potencijalni rast.

Državna potrošnja ubrzala je s 0,7 posto u prvom na 2,0 posto u drugom kvartalu, dok je realna dodana vrijednost javne uprave i obrane, obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi povećana 2,9 posto. Bez doprinosa državne potrošnje te građevinskih aktivnosti, ukupni rast BDP-a bio bi oko 1 posto, odnosno ispod 1 posto. Masa plaća u javnom sektoru kreće se oko 14 posto BDP-a, a fiskalni deficit se približava maastrichtskom kriteriju od 3 posto BDP-a. Prostor za daljnje povećavanje trajnih tekućih rashoda zato je vrlo ograničen.

Prerađivačka industrija u drugom kvartalu stagnira, nakon rasta od 1,1 posto početkom godine, dok je dodana vrijednost ukupne industrije smanjena za 0,5 posto. Lipanjsko poboljšanje proizvodnje stoga nije bilo dovoljno za oporavak kvartalne aktivnosti.

Pozitivan pomak vidljiv je kod izvoza roba i usluga, koji je realno porastao 3,0 posto, nakon pada od 1,6 posto u prvom kvartalu. Izvoz roba porastao je 5,2 posto, ali je rast snažno koncentriran u energetskom i kemijskom sektoru, uključujući naftne derivate, zatim u elektroindustriji te dijelu prehrambene industrije. Izvozni oporavak zato se još nije prenio na veći dio prerađivačkog sektora. Uvoz roba i usluga pritom je porastao 3,4 posto.

- U takvom trenutku uvođenje poreza na tzv. prekomjernu profitnu maržu izravno potkopava kapacitet poduzeća za ulaganja. Dodatno oporezivanje dobiti smanjuje prostor za reinvestiranje i povećava nepredvidivost poslovnog okruženja. Pogrešno je jednako tretirati poduzeća koja su dobit povećala ulaganjima u tehnologiju, automatizaciju i nova tržišta te ona koja su profitirala zbog izvanrednih tržišnih okolnosti - zaključak je HUP-a.

Rast BDP-a od 1,7 posto potvrđuje izraženije usporavanje hrvatskog gospodarstva u prvoj polovini godine i povećava zahtjeve za snažnijim rezultatom u nastavku godine kako bi se ostvarila HUP-ova prethodna procjena rasta od oko 2,5 posto u 2026. Održiviji rast mora dolaziti iz privatnih investicija, šire baze izvoznika i produktivnosti, jer bez snažnijeg rasta dodane vrijednosti neće biti moguće istodobno održavati rast plaća, ulaganja i konkurentnost.