Jackson Hole na radaru tržišta, svi čekaju Warshov govor

Financijska tržišta posljednjih dana s posebnom pozornošću prate Jackson Hole, godišnji simpozij američke središnje banke, a razlog tome je govor predsjednika Feda Kevina Warsha od kojeg se očekuju naznake o tome kako vidi inflaciju, kamatne stope i budući smjer američke monetarne politike. Sve je to iznimno važno u kontekstu visokih prinosa na američke državne obveznice te visoke inflacije.

Govor predsjednika Feda tradicionalno je jedan od najvažnijih događaja za financijska tržišta jer može promijeniti očekivanja o budućoj monetarnoj politici. Ove je godine njegova važnost dodatno povećana činjenicom da je Warshu ovo prvi nastup na simpoziju otkako je preuzeo čelnu poziciju u središnjoj banci.

Tržišta zasad ne dobivaju mnogo konkretnih smjernica. Warsh je od početka mandata oprezniji u davanju tzv. forward guidancea, odnosno najavljivanju budućih poteza Feda, pa ulagači pokušavaju iz njegovih dosadašnjih istupa rekonstruirati njegov pogled na inflaciju i kamatne stope.

Jedan od najvažnijih podataka koji prethodi Warshovu govoru objavljen je u srijedu. PCE indeks iliti indeks osobne potrošnje koji je Fedova preferirana mjera inflacije. Taj je indeks za srpanj, kako piše Reuters, pokazao godišnji rast cijena od 3,7 posto dok je temeljna inflacija, koja isključuje hranu i energiju, iznosila 3,3 posto. Obje su stope znatno iznad Fedova cilja od dva posto.

Podaci su zato ponovno otvorili pitanje koliko prostora Fed zapravo ima za spuštanje kamatnih stopa. Tržište trenutačno ne očekuje jednostavan nastavak popuštanja monetarne politike, nego pokušava procijeniti koliko će se središnja banka morati boriti s inflacijom koja se pokazuje tvrdokornijom nego što bi ulagači željeli.

Visoki prinosi na američke obveznice

Istodobno američko gospodarstvo zasad ne pokazuje znakove ozbiljnog usporavanja. Revidirani podaci za drugo tromjesečje pokazali su snažniju potrošnju i realnu domaću potražnju, dok su osobna potrošnja i prihodi nastavili rasti i u srpnju. To Fed stavlja u nezgodnu poziciju: nema jasnog razloga za agresivno popuštanje monetarne politike, dok inflacija ostaje iznad cilja.

Još jedan razlog zbog kojeg se Warshov govor pomno iščekuje nalazi se na tržištu američkih državnih obveznica. Prinos na 10-godišnju američku obveznicu u četvrtak je dosegnuo 4,66 posto, blizu višemjesečnih maksimuma, dok je prinos na 30-godišnje obveznice premašio pet posto.

Visoki dugoročni prinosi važni su i za Fed jer sami po sebi pooštravaju financijske uvjete u SAD-u. Skuplje dugoročno zaduživanje povećava trošak financiranja za kompanije, građane i državu, pa dio posla koji bi inače odradio Fed kroz kratkoročne kamatne stope već obavlja tržište obveznica.

Upravo je odnos između monetarne politike i dugoročnih prinosa jedna od stvari oko kojih ulagači žele čuti više od Warsha. On je ranije sugerirao da viši prinosi na dugoročne obveznice mogu značiti pooštravanje financijskih uvjeta, pa tržište želi vidjeti koliko važnu ulogu tome pridaje u vlastitoj strategiji.

Pritisak na tržište obveznica dodatno proizlazi iz velikih potreba SAD-a za zaduživanjem i zabrinutosti zbog fiskalnog deficita. Američko Ministarstvo financija u međuvremenu je pokrenulo otkupe ranije izdanih državnih obveznica, no taj potez zasad nije značajno promijenio sliku na dugom kraju krivulje prinosa.

Očekivanja povezana s Jackson Holeom već se prelijevaju i na valutno tržište. Dolar se u četvrtak oporavio od dijela prošlotjednih gubitaka, a indeks dolara dosegnuo je najvišu razinu u osam dana, piše Reuters. Viša inflacija i očekivanje da bi Fed mogao dulje zadržati visoke kamate pružaju potporu američkoj valuti.

Čeka se petak

Istodobno je zlato u četvrtak blago poraslo, nakon što je dan ranije izgubilo oko 1,4 posto. Cijena zlata kreće se oko 4600 dolara za uncu, a tržište istodobno prati dvije suprotstavljene sile: više kamatne stope pritišću zlato, dok zabrinutost zbog vrijednosti dolara i američkih fiskalnih rizika podupire potražnju za plemenitim metalom.

To objašnjava zašto reakcija tržišta zasad nije jednoznačna. Ulagači ne čekaju samo odgovor na pitanje hoće li Fed sniziti ili povećati kamate, nego i širu sliku o tome kako Warsh namjerava voditi monetarnu politiku u razdoblju u kojem se preklapaju inflacijski pritisci, visoki javni dug i visoki prinosi na državne obveznice.

Warsh će govor održati u petak, 28. kolovoza, u 10 sati po lokalnom vremenu, odnosno u 16 sati po hrvatskom vremenu. Upravo bi tada moglo postati jasnije smatra li Fed sadašnju razinu inflacije dovoljno problematičnom da kamate mora držati višima dulje nego što tržište očekuje ili će ostaviti otvorena vrata za popuštanje monetarne politike.

Ako Warsh zauzme stroži stav prema inflaciji, najizglednija reakcija bila bi rast prinosa na američke obveznice i jačanje dolara, uz pritisak na zlato i dionice. S druge strane, ako naglasi slabije inflacijske pritiske ili prostor za smanjenje kamata, prinosi bi mogli pasti, dok bi rizičnija imovina dobila poticaj.

No upravo je problem u tome što tržište još nema dovoljno informacija da bi sa sigurnošću znalo koji će od ta dva scenarija prevagnuti. Warsh je dosad namjerno izbjegavao previše precizno usmjeravati očekivanja, a investitori sada očekuju da će u Jackson Holeu barem djelomično objasniti svoj okvir za donošenje odluka.