Tko ne isplati dio ili cijelu plaću jednom ili više radnika, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. Ista odredba Kaznenog zakona vrijedi i za onog tko ne daje (točne) podatke za određivanje plaće i na taj način je ne isplaćuje ili isplaćuje djelomično.
Takvih poslodavaca lani je bilo 30. No nitko nije ‘gulio’ zbog plaća. Svi su osuđeni na uvjetne kazne, koje su primijenjene i u svih 13 slučajeva neisplate mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, za što zakon predviđa zatvor do godine dana. Dakle, dobra vijest za poslodavce, a loša za sve nas najamne radnike.
Inače, kaznena djela protiv gospodarstva ipak su malo rizičnija. Od 707 prošlogodišnjih osuđenika jednome je sud odrapio 5-10 godina za prijevaru, a četvero je fasovalo 3-5 godina za zloporabu povjerenja u biznisu. No čak 586 osuđenih, dakle 83 posto, izvuklo se s uvjetnim kaznama.
>>> Dalić podcrtala ‘nezdravi Nexus’, pozvala na istragu Todorića
Zatvor lani nije dosuđen nikome od 18 osuđenih zbog povreda u vođenju trgovačkih i poslovnih knjiga, kao ni petorici krivaca za stečaj, niti u 16 slučajeva pogodovanju vjerovnika. Od 48 utajivača poreza 44 se izvuklo s uvjetnom, a jedan je osuđen na 2-3 godine. U zatvor se ne ide ni zbog izbjegavanja carinskog nadzora – 84 uvjetne kazne, i jedna novčana – ni zbog subvencijskih prijevara (uvjetna za svih pet mešetara državnim potporama), ni zbog nedopuštene proizvodnje i trgovine, pranja novca, računalnoga kriminala… Jedini osuđenik za primanje mita izvukao se s 3-6 mjeseci uvjetnog zatvora, ali davanje mita nešto je riskantnije: od 35 presuda samo 27 je uvjetnih.
Eto, i ovaj djelić iz pravosudne statistike – koja se nije znatnije promijenila u odnosu na moju malu inventuru od prije dvije godine − može biti instruktivan za poduzetnike. No treba voditi računa i o tome da sve prođe bez privođenja pred kamerama, jer u tom slučaju biznis može stradati i teže nego samom osudom.