Poslovni optimizam u Hrvatskoj pada već šesti kvartal zaredom

HLIPO, Hendal - Liderov indeks poslovnog optimizma, kojeg na uzorku od 400 ispitanika iz sedam najvažnijih sektora gospodarstva kvartalno ispituje agencija Hendal, na kraju drugog tromjesječja ove godine pokazuje da je poslovna klima, unatoč usporavanju rasta i geopolitičkim rizicima, i dalje pozitivna. No ipak nešto manje pozitivna, za 1,5 bodova, nego u prvom kvartalu.

Na godišnjoj razini poslovni optimizam lagano se topi već šesti kvartal za redom. Inače, u posljednjih pet godina indeks je najvišu razinu (142,2 boda) dosegao u drugom kvartalu 2024. godine, da bi u isto vrijeme dvije godine kasnije njegova vrijednost iznosila 131,6 bodova.

Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca, smatra da topljenje poslovnog optimizma sugerira kako realni rast hrvatskog BDP-a usporava početkom godine te je u skladu s HUP-ovom prognozom da će realni rast u 2026. usporiti na 2,5 posto, ili niže, s 3,4 posto u 2025. godini.

U nastavku donosimo cjelovitu Stojićevu analizu konteksta u kojemu se to događa:

Razlozi usporenja proizvodnje

- Znakovi usporavanja aktivnosti vidljivi su već u prvom kvartalu ove godine kad je realni rast usporio na svega 2,2 posto godišnje nakon 3,9 posto u četvrtom kvartalu 2025. uslijed de facto stagnacije javne potrošnje te snažnog usporavanja industrijske proizvodnje. Osobna potrošnja zadržala je stabilan rast (2,6 posto godišnje), što je povezano s pozitivnim baznim učinkom i ranijim Uskrsom. Unatoč energetskom šoku s Bliskog istoka i njegovom utjecaju na standard građana, sentiment potrošača i dalje je viši na godišnjoj razini zahvaljujući snažnom realnom rastu plaća (oko tri posto) i boljim financijskim izgledima za 12 mjeseci. Stagnacija zaposlenosti, povećanje sklonosti štednji i pad potrošačkog kreditiranja pozivaju na oprez.

HLIPO 2. kvartal 2026.

Pogoršanja u okviru HLIPO indeksa vidljiva su u četiri od sedam anketiranih sektora ekonomije, a naročito u industrijskoj proizvodnji te informacijskim tehnologijama. Nakon snažnog rasta od 6,3 posto potkraj 2025., proizvodnja je usporila zbog pogoršanja konkurentnosti troška rada, skoka cijena energenata, aluminija i niza proizvodnih inputa te zbog nepovoljnih vremenskih prilika. Tadašnja upozorenja pojedinih institucija govore o značajnom smanjenju strateških zaliha nafte i naftnih derivata u narednim mjesecima i teškoj situaciji po pitanju energenata, umjetnih gnojiva i industrijskih sirovina na jesen.

Negativni utjecaji na IT sektor

Iako je IT sektor u 2025. ostvario rast izvoza usluga, i predstoji jačanje domaćeg investicijskog ciklusa u području kibernetičke sigurnosti, inozemna potražnja ponovo pokazuje mješovite tendencije. Mnogobrojne vodeće tehnološke kompanije ubrzano povećavaju učinkovitost primjenom umjetne inteligencije, što smanjuje potrebu za dodatnom radnom snagom i vanjskim IT uslugama.

Istodobno, tržište se suočava s ograničenjima u opskrbi memorijskim čipovima, zbog čega se dio projekata odgađa, a njihov učinak na poslovanje tijekom 2026. još uvijek nije moguće pouzdano procijeniti. Dodatno, slaba potražnja u automobilskoj i transportnoj industriji kao važnih naručitelja digitalnih rješenja, negativno utječe na investicije u IT sektoru.

Premda potražnju i dalje podupiru sektori bankarstva, osiguranja, obrane, javnog sektora i zdravstva, ona zasad nije dovoljna da u potpunosti neutralizira slabosti u industriji, zbog čega ukupni sentiment u IT sektoru ostaje suzdržan. Hrvatski strukturni problem ostaju nekonkurentan porezni tretman rada i nedostatni poticaji za istraživanja, razvoj i inovacije, što usporava razvoj domaćih IT tvrtki i slabi njihove tržišne pozicije. Za domaći ICT sektor važan je predvidiv regulatorni okvir za razvoj optičkih mreža uz skraćenje postupaka prostornog planiranja i izdavanja dozvole, smanjenje parafiskalnih nameta poput naknade za pravo puta, itd.

U turizmu optimizam na petogodišnjem maksimumu

Najveće sektorsko poboljšanje bilježi turizam, a poslovna klima je u njemu na petogodišnjem maksimumu. Naime, realni rast kupovne moći na glavnim emitivnim tržištima (Njemačka, Italija, Poljska, Slovačka) te sigurnosna premija Hrvatske kao destinacije zbog sukoba na Bliskom istoku poticajno djeluju na naše turističke izglede u ovoj godini. Na to upućuje višestruko viša vrijednost fiskaliziranih računa u djelatnosti smještaja (+21 posto) te ugostiteljstvu (+11 posto) u odnosu na broj izdanih računa u prvoj polovini ove godine.

S obzirom na dvostruko viši broj inozemnih noćenja u odnosu na domaće stanovništvo (tzv. turistički intenzitet), najmanji udio hotelskog smještaja (oko 9 posto) u EU i dominantan kratkoročni najam, potrebno je značajno ubrzati investicijski ciklus (5 milijardi eurau idućih pet godina) u cilju podizanja dodane vrijednosti. U tom smislu kritično je uklanjanje administrativnih prepreka, unapređenje prostornog planiranja te efikasnije provođenje regulatornog okvira za turističko zemljište i pomorsko dobro. Potrebno je unaprijediti i ukupni investicijski regulatorni okvir po uzoru na najbolju praksu članica EU. Snažan rast troška rada na rekordnu razinu od 25,9 posto poslovnih prihoda također smanjuje internu sposobnost financiranja ulaganja, što može imati negativne implikacije na konkurentnost sektora. U tom smislu potrebno je ojačati ponudbenu stranu tržišta rada kroz fleksibilizaciju radnog zakonodavstva i reguliranje povremenih poslova, kroz porezno rasterećenje rada i brže procese zapošljavanja stranih radnika, kao i poticanje prekvalifikacija i cjeloživotnog učenja.

Poboljšanje geopolitičkih očekivanja

U međuvremenu, oporavak poslovnog optimizma prema njemačkom IFO indeksu te PMI indeksima menadžera nabave održava olakšanje u poslovnoj zajednici zahvaljujući sporazumu između Irana i SAD te očekivanom otvaranju Hormuškog tjesnaca za pomorski transport. Poboljšanje geopolitičkih očekivanja i nada u trajniji mirovni sporazum na Bliskom istoku potiču optimizam da bi normalizacija tržišta nafte i naftnih derivata mogla ubrzati i gospodarsku aktivnost u Europi u 2027. godini i smanjiti inflatorne pritiske u naredne dvije godine.

Šok izazvan energetskom krizom sada je vjerojatno upola manji nego što je većina analitičara očekivala početkom travnja kad su mnogi predviđali da će se cijena nafte tijekom većeg dijela godine zadržati blizu 100 USD po barelu a cijena prirodnog plina na 80 EUR/MWh ili više. Unatoč tome, i dalje očekujemo da će gospodarstvo pretrpjeti kumulativni gubitak rasta BDP-a od oko 0,4 postotna boda tijekom 2026. i 2027. u odnosu na projekcije koje su vrijedile prije izbijanja sukoba s Iranom. Sve u svemu, očekuje se usporavanje realno rasta BDP-a na razini euro područja s 1,5 posto u 2025 prema 0,5 posto uz naknadni oporavak od 1,3 posto u 2027.

Slijedom toga valja očekivati i nešto odmjereniji odgovor ESB, odnosno još jedno ili najviše dva povećanja referentne kamatne stope za 25 baznih bodova do kraja godine. Neovisno o raspletu na Bliskom istoku, kontinuirani izazov su rastuća inflacijska očekivanja građana na horizontu od 5 godina nadomak 2,5 posto te u porastu još od početka 2025., pojačavajući pritiske za fiskalnim intervencijama no još više fiskalne rizike u velikim članicama euro područja.

Gospodarstvo raste usporenije

Procjena realnog rasta BDP-a u 2026. stoga ostaje na razini od 2,5 posto pod pretpostavkom da ne bude daljnje eskalacije vojnih sukoba i da se cijene energenata i drugih sirovina stabiliziraju oko predkriznih razina. Realni rast hrvatskog BDP-a trebao bi ostati relativno snažan zahvaljujući snažnom rastu investicijskih kredita poduzeća u rekordnoj godini prema korištenju EU fondova, snažnijem izvozu kapitalnih dobara, te sigurnosnoj premiji Hrvatske kao turističke destinacije zbog sukoba na Bliskom istoku. Realni rast BDP-a mogao bi u 2026. dodatno usporiti u slučaju produljene energetske krize pod utjecajem nižeg realnog rasta dohodaka, slabijeg fiskalnog impulsa, povišene razine neizvjesnosti i kolebljivosti u uvjetima financiranja.

HLIPO indeks potvrđuje da hrvatsko gospodarstvo i dalje raste, ali uz postupno usporavanje. Poslovni optimizam postaje sve neujednačeniji - turizam ostaje glavni generator rasta, dok industrija i IT upozoravaju na pogoršanje konkurentnosti i slabiju vanjsku potražnju. Zato gospodarska politika mora biti usmjerena na ulaganja, produktivnost i inovacije, a ne na povećavanje regulatorne i porezne neizvjesnosti. Ponovno otvaranje rasprave o tzv. porezu na prekomjernu dobit poslalo bi pogrešan signal investitorima, kaznilo uspješna i produktivna poduzeća te oslabilo investicijsku klimu upravo kada su gospodarstvu najpotrebnija ulaganja - zaključuje Stojić.