Muškarci i žene najbliže su ravnopravnosti u Švedskoj, u Grčkoj su od nje najudaljeniji, a Hrvatska se među zemljama EU-a po tom pitanju nalazi na 24. mjestu, priopćio je u srijedu Europski institut za ravnopravnost spolova, istaknuvši kako EU bilježi napredak ali vrlo spor.
>>>Desetogodišnjacima čvrsto ukorijenjeni rodni stereotipi
- Najbolja zemlja je Švedska s rezultatom od 82,6 bodova (od 100), a Grčka je pala na dno s 50 bodova. Nagrada za zemlju koja je ostvarila najveći napredak ide Italiji koja je napravila velik korak unaprijed i osvojila dodatnih 12,9 bodova čime je zauzela 14. mjesto na ljestvici, naglašava institut u izvješću o ravnopravnosti spolova za 2017. godinu.
Visok indeks zdravlja u Hrvatskoj
U Hrvatskoj indeks ravnopravnosti spolova iznosi 53,1 bod. Od nje su u EU-u lošiji Grčka, Mađarska, Rumunjska i Slovačka. U gornjem dijelu tablice, iza Švedske slijede Danska, Finska i Nizozemska. Europski prosjek iznosi 66,2 boda.
Indeks ravnopravnosti spolova alat je kojim se mjeri napredak ravnopravnosti spolova u EU-u. Razvio ga je Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE). Indeks obuhvaća šest osnovnih područja: posao, novac, znanje, vrijeme, moć i zdravlje te dva sporedna područja: nasilje nad ženama i neravnopravnosti koje se preklapaju. Indeksom se pruža veća vidljivost područja u kojima je potrebno poboljšanje i podržavaju tvorci politika u stvaranju učinkovitijih mjera za ravnopravnost spolova, pojašnjava institut.
Hrvatska bilježi dobar rezultat kada se radi o zdravlju (83,3 boda), novcu (69,9 bodova) i poslu (69,4 boda), a mnogo lošiji od toga kada se radi o moći (28,5 bodova).
Kategorija zdravlja mjeri zdravstveni status, zdravo življenje i pristup zdravstvenoj skrbi, kategorija posla u kojoj mjeri žene i muškarci mogu imati jednak pristup zapošljavanju i dobrim radnim uvjetima, a kategorija novca pristup financijskim resursima i jednakost plaća za oba spola.
Kada se radi o kategoriji moći gdje Hrvatska ima samo 28,5 bodova, institut naglašava da je upravo u tom području na razini EU-a postignut najveći napredak.
>>>Tony Abbott: Globalno zatopljenje je dobra stvar, manje ljudi će umirati od hladnoće
Domena moći mjeri ravnopravnost u području donošenja odluka na političkom ekonomskom i socijalnom planu. Tu se mjeri i broj žena u parlamentu, vladi i lokalnoj vlasti, u upravnim odborima velikih kompanija, kao i u području medija, istraživanja i sporta.
- Najveći napredak u ravnopravnosti spolova u proteklih 10 godina dogodio se upravo u području donošenja odluka, pogotovo u privatnom sektoru. To pokazuje da politički i javni pritisak mogu biti djelotvorni te da su dobro djelovali na uvođenje promjena u upravama privatnih društava. Iako je ravnopravnost spolova u području donošenja odluka porasla za gotovo 10 bodova u proteklom desetljeću i dosegla 48,5 bodova, u tom se području i dalje bilježi najniži rezultat. To uglavnom odražava nejednaku zastupljenost žena i muškaraca u politici i predstavlja nedostatak demokracije u upravljanju EU-a, kaže EIGE.
Napredak postignut ali vrlo spor
Iako naglašava da je u posljednjih deset godina postignut određen napredak ipak je on vrlo spor, te je EU daleko od postizanja društva spolne ravnopravnosti.
- Idemo prema naprijed, ali ukupni napredak vrlo je spor. EU ima samo četiri boda više nego prije 10 godina, odnosno 66,2 od ukupno 100, kaže se u priopćenju te organizacije.
- Daleko smo od postizanja društva spolne ravnopravnosti i sve zemlje u Europskoj uniji imaju još dosta toga što moraju poboljšati. U nekim područjima nejednakost je još veća nego prije 10 godina. Naš Indeks ravnopravnosti jasno pokazuje jesu li politike vlada usklađene s posebnim potrebama žena i muškaraca te jesu li djelotvorne ili ne, rekla je Virginija Langbakk, ravnateljica EIGE-a.
>>>Ortoreksija – opsesija zdravom prehranom koja šteti zdravlju
Po Veri Jourovoj, povjerenici za pravosuđe, zaštitu potrošača i ravnopravnost spolova, u velikom broju životnih područja ne prevladava ravnopravnost koja ne znači, kako naglašava, da "žene moraju postati sličnije muškarcima".
- Ravnopravnost znači stvaranje okružja u kojem oba spola mogu imati jednake mogućnosti i u potpunosti sudjelovati u društvenom, radnom i obiteljskom životu, izjavila je Jourova.
Napredak je izostao u 12 zemalja s obzirom na to kako muškarci i žene provode svoje vrijeme, a među njima je i Hrvatska.
Tek svaki treći muškarac svakodnevno u EU kuha i obavlja kućanske poslove, dok je to slučaj gotovo sa svakom ženom (79 posto). U Hrvatskoj je ta situacija još gora - na svakodnevnoj bazi samo 11,9 muškaraca kuha i obavlja kućne poslove. Isto tako, muškarci imaju više vremena za sportske i kulturne aktivnosti te odmor.