Hrvatska se protivi smanjenju proračuna za financiranje Zajedničke poljoprivredne politike u idućem programskom razdoblju, a ne podupire ni smanjenje doprinosa EU za slabije razvijene regije s 85 na 70 posto, rečeno je u utorak na okruglom stolu "Budućnost financiranja poljoprivrede u Hrvatskoj u okviru nove Zajedničke poljoprivredne politike EU u razdoblju od 2021.-2027."
>>>Ivančić: Hrvatskoj je još raspoloživo 2,4 milijarde eura iz EU
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, na skupu u organizaciji Zbora agrarnih novinara, Društva agrarnih novinara Hrvatske, Hrvatske poljoprivredne komore i Energetskog instituta Hrvoje Požar, izjavio je da europske poljoprivredne zemlje tijekom sljedećeg financijskog razdoblja očekuju promjene u zajedničkoj poljoprivrednoj politici
Prema prijedlogu Europske komisije, ukupno će se za poljoprivredu u razdoblju od 2021. do 2027. godine izdvojiti 365 milijardi eura. Isplate za ruralni razvoj time se smanjuju za 15-ak posto, a samo korištenje novca sve se više uvjetuje prilagođavanjem klimatskim promjenama i potrebama da taj novac doista dođe u ruke samih poljoprivrednika.
Hrvatskoj će od toga iznosa na raspolaganju biti nešto više od 4 milijarde eura. Konkretno, po prijedlogu Europske komisije, Hrvatskoj će za izravna plaćanja poljoprivrednicima i za ruralni razvoj na raspolaganju biti 4,035 milijardi eura.
Prema Majdakovim riječima, Hrvatska se protivi smanjenju EU proračuna za financiranje Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP). Isto tako, hrvatski pregovarači u EU ne podržavaju ni smanjenje doprinosa EU za slabije razvijene regije s 85 na 70 posto, ali se zalažu za bolje ciljanje potpora, odnosno redistribuciju prema malim poljoprivrednim gospodarstvima.
>>>HPK: Smanjenje proračuna za europsku poljoprivrednu politiku je neprihvatljivo
Majdak je naglasio i da su neki od glavnih ciljeva ZPP-a na razini EU nakon 2020. godine povećanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem tehničkog napretka i osiguranje racionalnog razvoja poljoprivredne proizvodnje, ali i osiguranje primjerenog životnog standarda poljoprivrednika, koji bi trebali više zarađivati od svojeg rada. Uz to, ciljevi su i stabilizacija tržišta te poboljšani opskrbni pravci. "EU se zalaže za stabilnu i otpornu poljoprivredu, ali i za brigu za okoliš", rekao je Majdak.
Dopredsjednik Mađarske poljoprivredne komore i državni tajnik u tamošnjem ministarstvu poljoprivrede Miklos Kis smatra logičnim da svaka država članica EU želi pridobiti što veći dio financijskog kolača namijenjenog poljoprivrednoj proizvodnji.
"Prijedlog Europske komisije je da u sljedećem financijskom razdoblju poljoprivreda dobije 365 milijardi eura, manje je od prethodnog razdoblja, i siguran sam da se mnoge države članice ne slažu s tim prijedlogom. Mađarska ne želi da se smanjuje iznos potpora", naglasio je Kis, dodavši da bi se europskim poreznim obveznicima trebala objasniti važnost poljoprivrednih potpora.
"Potpore pomažu poljoprivrednicima da plasiraju zdravu i kvalitetnu hranu na europsko tržište od 500 milijuna ljudi", rekao je Kis. Mađarska se, istaknuo je, također zalažu da se veličina potpora ne smanjuje zemljama koji su po proizvodnji ispod prosjeka EU. Kis je naglasio i da su Mađari solidarni sa hrvatskim poljoprivrednicima.
>>>‘Cap for You‘ dobio 650 tisuća kuna europskih sredstava
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović također se zalaže da se proračun EU namijenjen poljoprivredi ne smanjuje. Po njemu, poljoprivredna proizvodnja utječe na sve aspekte gospodarstva.