Industrijska proizvodnja porasla iznad očekivanja - 4,5 posto, nakon tri mjeseca pada

Industrijska je proizvodnja u Hrvatskoj u lipnju porasla za 3,1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je njezin prvi rast nakon tri mjeseca pada, i iznad "naših očekivanja i očekivanja tržišta”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Prema u utorak objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), industrijska je proizvodnja u lipnju skočila 4,5 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na lipanj prošle godine porasla 3,1 posto.

Od kraja prošle godine industrijska je proizvodnja vrlo nestabilna, pa je u šest od posljednjih osam mjeseci zabilježila pad na godišnjoj razini.

>>>Treći mjesec zaredom pala industrijska proizvodnja u Hrvatskoj

U tom je razdoblju proizvodnja porasla samo u veljači, za 3,3 posto, i lipnju, za 3,1 posto.

U lipnju je na godišnjoj razini najviše porasla, za 12,1 posto, proizvodnja energije, a s rastom od 3,6 posto slijedila je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju.

Proizvodnja intermedijarnih proizvoda ojačala je, pak, za 1,5, a proizvodnja kapitalnih proizvoda za 0,7 posto.

Pad na godišnjoj razini zabilježila je samo proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 7,9 posto.

>>>Ponovno neočekivani pad industrijske proizvodnje

U prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je, kažu analitičari RBA, skromna godišnja stopa rasta.

„Ipak, u drugom tromjesečju zabilježeno je usporavanje godišnjih stopa pada. U odnosu na prvo tromjesečje ostvaren je rast industrijske proizvodnje od 4 posto”, navodi se u analizi.

Prema očekivanjima analitičara RBA, rast industrijske proizvodnje u 2018. bit će nešto niži u odnosu na prošlu godinu, kada je industrija porasla za 1,9 posto, što bi značilo da se rast usporava drugu godinu zaredom.

>>>Neočekivan pad industrijske proizvodnje

„Za snažnije stope rasta, potrebno je osnažiti konkurentnost cjelokupnog gospodarstva kako bi se rast domaće i inozemne potražnje mogao većim dijelom zadovoljiti iz domaćih izvora”, zaključuju analitičari RBA.