Digitalizacija industrije presudna je za rast gospodarstva, a za uspjeh digitalizacije ključno je zadržati mlade ljude s obrazovanjem iz STEM-a. To je glavna poruka 13. dana otvorenih integracija, na kojem je KING ICT predstavio i svoja vrhunska tehnološka rješenja
Digitalizacija hrvatske industrije presudna je komponenta za daljnji rast hrvatskoga gospodarstva, zaključak je 13. ’Dana otvorenih integracija’, poslovno-tehnološke konferencije KING ICT-a održane prošloga četvrtka u Zagrebu.
Analize, statistike i iskustva koje su izložili istaknuti predstavnici privatnog i javnog sektora naznačili su neke smjernice koje bi trebalo pratiti ako želimo da digitalizacija u cijelosti uspije, a ključno je zadržati mlade ljude s obrazovanjem iz STEM-a.
>>>KING ICT: Zaposlili smo velik broj mladih inženjera, ostvarili napredak u svakom segmentu
Popularnu konferenciju, koju je pohodilo malo više od 500 gostiju, kao i prethodnih godina otvorio je Plamenko Barišić, predsjednik Uprave KING ICT-a.
– U proteklih godinu dana naši nekonsolidirani prihodi iznosili su više od 700 milijuna kuna, no od toga je mnogo važnije što smo u posljednje dvije godine zaposlili 164 mlada inženjera. Napredak smo ostvarili u svakom segmentu. Svi naši segmenti poslovanja zabilježili su pozitivne pomake. Tako smo danas aktivni isporučitelj rješenja za sigurnost zračnih luka, pametne zgrade, digitalne i automatizirane elektrostrojarske instalacije, industrijska postrojenja, uporabu dronova i robota u gospodarske svrhe. Naš je zadatak da svaki proizvod koji se nađe na tržištu dobije digitalni element, poručio je Barišić.
Kraj lojalnosti kupaca
Kao glavne probleme hrvatskog IT sektora detektirao je preseljenje centara za donošenje strateški važnih odluka izvan granica Hrvatske te se pritom referirao na kolumnu Liderova glavnog urednika Miodraga Šajatovića i njegovo pitanje ’koliko domaćeg poduzetništva želimo u buduć- nosti: 50 posto, 30 posto, nula posto?’.
>>>Dan otvorenih integracija KING ICT-a
– Živimo u vremenima kada se na lojalnost kupaca više ne može računati. Digitalna transformacija nužna je ne samo da bismo ostvarili napredak nego i da bismo uopće mogli opstati na stalno promjenjivom tržištu. Digitalne strategije i akcijski planovi potrebni su hrvatskom gospodarstvu, zaključio je Plamenko Barišić.
Već je Barišić nekoliko puta, kao upozorenje za uzbunu, spomenuo indeks Europske komisije DESI (Digital Economy and Society Index). Riječ je o složenomindeksu kojim se mjeri digitalni napredak zemalja članica EU na temelju pet glavnih pokazatelja (povezivost, ljudski kapital, korištenje internetom, integracija digitalne tehnologije i digitalne javne usluge e-uprava).
Gdje je točno Hrvatska kad je riječ o digitalizaciji, sudeći prema DESI-ju, okupljenima na ’Danu otvorenih integracija’ objasnila je Irina Orssich, predstavnica DG Connecta Europske komisije. Indeks pokazuje da je Hrvatska ostvarila malen napredak u odnosu na prošlu godinu te sada više nije na začelju EU. Napredak je spor, ali stalan.
Hrvatska mora u digitalnu koaliciju
Najviše zaostajemo kad je riječ o ’digitalnoj povezivosti’, gdje smo zadnji u EU. Paradoksalno je što je unatoč slaboj povezivosti Hrvatska i dalje u samom vrhu Europe po vremenu koje njezini stanovnici provedu na internetu. Uglavnom čitaju vijesti s portala te se zabavljaju online igricama ili videopozivima. Daleko smo iznad prosjeka EU kada se internetom koristimo u svrhu zabave. S druge strane, u aspektima poput e-trgovine i internetskog bankarstva ispod smo prosjeka.
– Europska komisija osnovala je Koaliciju za digitalne vještine i poslove. Riječ je o organizaciji koja će pomagati tvrtkama u pronalasku radne snage s razvijenim ICT vještinama i dodatno poticati njihov daljnji razvoj. Trenutačno je u Koaliciji 19 zemalja, a uskoro očekujemo i Hrvatsku, odgovor je Irine Orssich na pitanje kako zadržati i pronaći adekvatne ICT stručnjake.
– EU treba nastaviti ulagati u digitalizaciju i poticati razvoj ultra brzog interneta kako bismo išli u korak s Kinom, Južnom Korejom i Japanom, poručila je za kraj Orssich, najavivši službeno predstavljanje indeksa DESI za ovu godinu 15. svibnja.
Koliko je važan taj indeks, najbolje pokazuje veliko istraživanje Hrvatske gospodarske komore provedeno na 770 hrvatskih tvrtki o stupnju njihove digitalizacije. Uzorak je temeljen na strukturi hrvatske ekonomije, a zatim su rezultati uspoređeni s DESI-jem. Istraživanje je na konferenciji predstavio Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša.
– Porast indeksa DESI od samo jednog boda donosi porast produktivnosti od 1000 eura po radniku. U slučaju eventualnog povećanja indeksa za dva boda, produktivnost bi se povećala višestruko, elaborirao je Radoš.
Istraživanje je pokazalo i da 50 posto hrvatskih tvrtki ima internetsku stranicu, 15 posto anketiranih poduzeća ima internet brži od 50 MBpS, a pozitivno je i što se čak 42 posto tvrtki koristi nekim oblikom digitalnog marketinga.
Zadržati mlade i opremiti ih znanjem za izazove koje nosi digitalizacija industrije treba već u obrazovnim ustanovama. Zato je izrazito bitan pilot-projekt e-škole koji provodi CARNET, pritom rabeći tehnološka rješenja KING ICT-a.
Uvođenje e-škola
Prezentaciju o uvođenju e-škola u hrvatski obrazovni institut i tome u kojoj smo fazi i što nam budućnost donosi izložila je Andrijana Prskalo Maček, zamjenica ravnatelja CARNET-a i voditeljica projekta e-Škole.
U pilot-projekt uključila se 101 osnovna škola i 50 srednjih, što znači 7000 nastavnika i 23.000 učenika. Osnovni su ciljevi projekta informatizirati nastavu kako bi se podignula digitalna zrelost škola te 10 posto škola od digitalne početnice usmjeriti prema digitalnoj zrelosti.
Kao primjere uspješne primjene softverskih i harDavor Rostuhar dverskih rješenja navela je Pomorsku školu Zadar iOsnovnu školu Frane Krežme u Osijeku:
– Sada slijedi druga faza projekta vrijednog milijardu kuna. Odlučili smo u ovaj projekt uključiti sve srednje i osnovne škole. Učenje želimo prilagoditi novim generacijama odgojenima na digitalnim tehnologijama, rekla je Andrijana Prskalo Maček.
Panel-rasprave na konferencijama u pravilu izazovu veliko zanimanje publike. Tako pogotovo bude kada se za jednim stolom nađu neki od čelnih ljudi hrvatskoga gospodarstva, a raspravu moderira Liderov glavni urednik Miodrag Šajatović. Za okruglim stolom radnog naziva ’Digitalizacija: strategija stvarnosti’ raspravljali su Damir Vanđelić, predsjednik Uprave Croatia osiguranja, Draženko Kopljar, član Uprave Privredne banke Zagreb, Nedeljko Štefanić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i član Radne skupine za jačanje konkurentnosti europske industrije u digitalnim tehnologijama i platformama koju je osnovala Europska komisija, te Andrej Šimatić, viši menadžer u konzultantskoj agenciji Horwath HT.
Premalo softverskih rješenja
– Najvažniji zahtjev korisnika postala je brzina usluga. Danas više nitko nema vremena. Zato se svi moramo prilagoditi digitalizaciji koja drastično ubrzava procese. Naši su zaposlenici racionalni. Premda imaju stare navike rada, svjesni su da će ih digitalizacija naposljetku osloboditi teškog rada, naglasio je Vanđelić te najavio da će Croatia osiguranje u digitalni razvoj do 2022. uložiti od 70 do 100 milijuna kuna.
Kopljar, pobornik umjetne inteligencije, smatra da stroj u pravilu manje griješi od čovjeka te je ustvrdio kako PBZ uvođenjem digitalizacije gura cijeli sektor naprijed. Kao najveći problem istaknuo je nedostatak kvalitetnih softverskih rješenja koja se nude na hrvatskom tržištu. Štefanić je siguran da ako se Hrvatska prilagodi standardima digitalizacije industrije koje je postavila Unija te počne na vrijeme iskorištavati fondove EU, do 2030. može postati jedno od deset najjačih gospodarstva Europe.
>>>King ICT očekuje 10 posto veće prihode
Šimatić je poručio i da svaka buduća strategija digitalne industrijalizacije mora imati respekta prema turizmu, sektoru koji Hrvatskoj godišnje donosi milijarde eura prihoda. Kao glavne digitalne trendove u turizmu naveo je mogućnost online prijave u hotele i robote koji nose prtljagu gostima hotela.
Rostuhar: Usudi se sanjati!
Svi sudionici panela složili su se da su hrvatske strategije vezane uz gospodarstvo u pravilu na papiru odlične, no kada dođe vrijeme za njihovu primjenu, sve komponente zakažu.
’Dan otvorenih integracija’ zatvorio je motivacijskim govorom Davor Rostuhar, putopisac, fotograf i pustolov – prvi Hrvat koji je pješice s obala Antartike stigao do Južnog pola. Pri tome je njegov nastup bio koncipiran tako da nadahne mlade ljude te lidere domaćih tvrtki da preskoče zapreke koje im izazovi digitalnog poslovnog svijeta svakodnevno postavljaju.
– Usudi se sanjati, no pritom znaj svoje granice. Za ostvarenja snova treba imati i potrebne resurse. Zapreke svladavaj jednu po jednu, ali na svome putu vjeruj u čuda, poručio je Rostuhar.
Svakako za kraj treba spomenuti i tehnološke radionice partnera KING ICT-a, održane u sklopu konferencije. Svoje vještine i saznanja tako su polaznicima radionica podijelili predstavnici Cisca, SAP-a, Boscha, Lenova, Oraclea, Fujitsua i Fortineta.
Liderova konferencija Smart Cities 2018
Koliko je koncept ‘pametnoga grada’ zaživio u Hrvatskoj? Koliko je napredovala primjena gradskih aplikativnih rješenja i smart city usluga? Što se radi u vezi s infrastrukturnim rješenjima, prometnim rješenjima i mobilnosti, sustavima javne rasvjete, energetski učinkovitom gradnjom, smanjivanju emisije CO₂ i primjeni obnovljive energije? To i mnogo više saznajte 17. travnja na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2018. Broj mjesta je ograničen, prijavite se na vrijeme.