Korigirana procjena Europske komisije o rastu hrvatskoga gospodarstva ne može se smatrati velikim pomakom. Rast od 2,8, a ne 2,6 i dalje je nizak u odnosu na države u našem okruženju i znači zaostajanje.
- U Sloveniji je 3,3%, u Mađarskoj 3,4% u Bugarskoj 3,7% u Rumunjskoj 3,8%, u Poljskoj 3,7%, u Slovačkoj 4,1%. To nije dobro i nije dobro glorificirati ovo što je rekla EK. Radujem se uspjehu, ali s takvom stopom rasta i dalje zaostajemo, rekao je član Predsjedništva SDP-a Ivo Jelušić u četvrtak u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.
Ivan Miloloža, predsjednik Uprave Munje, pojašnjava kako treba gledati i na kojoj se bazi gradi gospodarski rast. Hrvatska ima problem što je vlast inertna, a industrija zanemarivana u ključnim trenutcima u kojima su ostale zemlje uhvatile zamah za daljnji razvoj.
>>> Cappelli: Prihod od turizma milijardu eura veći nego lani
- Tromost hrvatskih institucija, nevezano koja je politička opcija na vlasti, je učinila to da smo mi danas koji jesmo. Krucijalno je ono što stalno govorimo, i poslodavci i realni sektor, nevođenje računa o svojim industrijama. Kad pogledate makroekonomiju svih tih zemalja koje smo sad spominjali ovdje, i koje su nas stigle i prestigle vidimo da su imali potpuno drugačiju politiku razvoja nakon tranzicije. Mi smo imali rat, no oni su imali politički rat. Nismo krajem devedesetih, a posebno u dvijetisućitim vodili računa o svojoj industriji. Bili smo među industrijaliziranim zemljama. Nažalost sve ekonomske politike propustile su to očuvati. Kroz jedan dio bliske povijesti bazirali smo se na tezi da možemo živjeti samo od turizma, mora i sunca pa smo slali mlade ljude u mirovinu i smatrali da nam industrija ne treba. Ne postoji niti jedna zemlja na svijetu koja ima više od 500.000 stanovnika a da se može bazirati na turizmu, rekao je Miloloža.
Dodao je kako industriju nemamo ni zato što ne vodimo računa o obrazovanju, osobito o srednjoškolskom obrazovanju pri kojem bi učenici odrađivali prakse u realnom sektoru i istim danom kada završe školu, trebali imati siguran posao.